Sažetak | Za izradu ovog diplomskog rada terenska mjerenja su obavljena na području UŠP Split, Šumarije Zadar, u gospodarskoj jedinici »Nin-Kožino«, šumski predjel »Zapadni kožinski gaj«, u odsjeku 59b, uređajni razred kultura alepskog bora. Cilj ovog rada je utvrditi potencijal i strukturu nadzemne biomase alepskog bora te trendove prirodnog prosušavanja na području šumarije Zadar. Metodom sekcioniranja i laboratorijskom gravimetrijskom analizom uzorka utvrditi strukturu nadzemne biomase svježih i prosušenih stabla te istražiti dinamiku prosušivanja u prirodnim klimtskim uvijetima. U odsjeku 59 b odabrano je 20 stabala koja su bila posječena u periodu od 15. travnja do 20. rujna i koja su izmjerena i uzorkovana u svježem stanju. Dodatano je odabrano 10 stabala koja su posječena u prvom tjednu istraživanja, a izmjerna i uzorkovana u intervalu svaka dva tjedna, od 24. travnja do 28. kolovoza. Na temelju dobivenih podataka možemo ustvrditi da tehnički maseni udio vode kod većine sastavnica nazemne biomase u svježem stanju ne ovisi o mjesecu sječe stabla (u promatranom periodu). Trajanje prirodnog prosušivanja imalo je značajan utjecaj na smanjenje tehničkog masenog u djela vode kod pojedinih sastavnica nadzemne biomase stabla; i to drva debla (uzorci sa drugog mjesta trupljenja) smanjujući početnu vrijednost na svega trećinu, ispod 20 % te kod živih grana gdje je udio vode smanjen gotovo na četvrtinu početne vrijednosti. Obujam stabala s korom (> 7 cm) u ispitanom uzorku raste od 0,038 m³ do 1,123 m³ iz kojeg je izrađeno od 0,017 m3 do 0,784 m³ neto obujma drvih sortimenata po stablu. Dodatni iznos od prosječno 10 % obujma, u usporedbi s obujmom stabla s korom (> 7 cm), nalazi se u granjevini (3–7 cm), a dodatnih od 11,8 kg do 203,3 kg standardno suhe drvne tvari u sitnoj granjevini (te izbojcima i češerima) promjera ispod 3 cm. |