Crnojohove šume u Hrvatskoj podrobnije su istražene i opisane u nizinskom području savsko-dravskog međurječja, no južnije od Save nisu dovoljno istraživane, a to se posebno odnosi na dinarsko područje. Cilj ovog istraživanja je vegetacijski i sinsistematski utvrditi i opisati crnojohove sastojine u Lici te ih usporediti sa sličnim johovim sastojinama u Hrvatskoj. Terenski dio istraživanja obuhvatio je izradu fitocenoloških snimaka na području Like. Na deset fitocenoloških snimaka sastojina crne johe utvrđene su ukupno 174 vrste, razvrstane u 53 porodica, od kojih su najzastupljenije Lamiaceae, Rosaceae, Cyperaceae, Poaceae i Ranunculacea. Spektrom flornih elemenata utvrđena je najveća zastupljenost europskog-kavkaskog geoelementa sa 19,77 % te euroazijskog sa 19,19 %. Slojem drveća dominiraju Alnus glutinosa i Fraxinus excelsior dok su ostale vrste zastupljene znatno manjim udjelom. U sloju grmlja najzastupljenije su vrste Alnus glutinosa, Fraxinus excelsior, Cornus sanguinea, zatim Corylus avellana, Quercus robur, Crataegus monogyna, Euonymus europaeus, Ligustrum vulgare i Rhamnus cathartica. U flornim sastavu prevladavaju mezofilne vrste reda Fagetalia (21,26 %) koje ukazuju na veliku divergentnost staništa (npr. Brachypodium sylvaticum, Carex sylvatica, Ranunculus ficaria i Circaea lutetiana). Usporedbom je utvrđena najveća sinekološka i floristička sličnost sastojina crne johe sa snimcima Plitvičkog područja, a značajno se odvajaju od sastojina sa Zrinske gore i Gorskog Kotara. Ostavljen je širi naziv zajednice Alnetum glutinosae s.l. unutar sveze Alnion incanae zbog nedostatka intenzivnih istraživanja s čijom bi se usporedbom točno označili naziv i tip zajednice.