Sažetak | Smirivanje "Đurđevačkih pesaka" obavljeno je podizanjem kultura
običnog (Pinus sylvestris L.) i crnog bora (Pinus nigra Arnold), te
bagrema (Robinia pseudoacacia L.) krajem 19. stoljeća. Cilj diplomskog
rada je određivanje količina akumulirane organske tvari i zaliha
organskog ugljika u šumskoj prostirci s obzirom na vrstu kulture te
usporedba s kontrolnim plohama koje su bile prepuštene prirodnoj
sukcesiji. U dosadašnjim istraživanjima, osim određivanja debljine
šumske prostirke, nije obavljena njena detaljnija analiza. Najveća
količina šumske prostirke utvrđena je u kulturi običnog bora gdje njena
srednja vrijednost iznosi 61,5 Mg ha–1. U kulturi crnog bora ona iznosi
55,6 Mg ha–1, dok je u kulturi običnog bagrema nešto manja i iznosi 29,9
Mg ha–1. Na kontrolnoj plohi količina prostirke iznosi svega 20,8 Mg ha–
1. Najveće zalihe organskog ugljika zabilježene su u kulturama običnog
bora, gdje srednja vrijednost iznosi 26,3 Mg C ha–1, zatim u kulturama
crnog bora (24,3 Mg C ha–1), pa se smanjuju u bagremovim kulturama
(12,7 Mg C ha–1), dok su na kontrolnim plohama zabilježene najmanje
zalihe organskog ugljika u vrijednosti od 7,9 Mg C ha–1. Utvrđeno je da
kulture borova imaju statistički značajno veću količinu šumske prostirke
i statistički značajno veću zalihu organskog ugljika od kultura bagrema i
vegetacije na kontrolnim plohama. |