Posjedovanje adekvatnih znanja i vještina o procjeni dobi nije samo vezana uz ocjenjivače trofeja, nego i za svaku osobu koja se bavi gospodarenjem ili upravljanjem populacija divljih životinja. Činjenica je kako današnje iskorištavanje divljih životinja vodi umjetnoj selekciji, odnosno smrtnost koja nastaje lovnom aktivnošću razlikuje se od one koja nije izazvana lovom po čovjeku. Procjena dobi na bazi naslaga zubnog cementa te izmjene i istrošenosti zubi donje čeljusti načinjena je na uzorku od 109 grla. Procjena dobi prema okoštalosti pregrade nosne kosti načinjena je na 32 trofeja srnjaka, a procjena spola prema nazočnosti brazde kuta donje čeljusti na uzorku od 81 grla. Procjenu dobi prema naslagama zubnog cementa, izmjene i istrošenosti zubi donje čeljusti te procjenu spola su radila dva procjenitelja različite razine stručnosti (mentor – procjenitelj 1 i autor ovog završnog rada – procjenitelj 2), dok je procjenu dobi na temelju duljine okoštale pregrade nosne kosti je radio mentor (procjenitelj 1). Poklapanje procijenjenih dobi srnjaka između tehnike duljine okoštalosti nosne kosti i istrošenosti zubala su svega 13,5 % (R2=0,135; p=0,068), a između duljine okoštalosti nosne kosti i broja naslaga zubnog cementa svega 0,6 % (R2=0,006; p=0,70), što čini pouzdanost ove tehnike upitnom. Analiza procjene dobi živih grla je pokazala velika odstupanja u procjeni. Na dijelu uzoraka spol iste jedinke pogrešno procijenjen od strana oba procjenitelja ukazuje da je izgled kuta donje čeljusti stvarno nalikovao suprotnome spolu. Upravo iz tog razloga je dobro da spol procjenjuju barem 2 procjenitelja jer tada spomenuta greška procjene oba procjenitelja ne predstavlja omašku nego svojevrstan prirodni otklon od tipičnog izgleda donje čeljusti srnjaka ili srne.