U prezentaciji su predstavljeni ciljevi i sadržaj. Detaljno se piše o povijesti "Šumskog vrta" kao najstarijeg Nastavno-pokusnog šumskog objekta današnjeg Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Predstavljena je prva stranica preslike kupoprodajnog ugovora iz 1921. godine. Povijest se sažima na određene epohe razvoja, do 1929. godine, od 1930. do 1945. godine, od 1945 do 1961. godine te od 1962. godine do danas. Kao dokaz postajanja predstavljene su i preslike rasadničkih kronika koje su u cijelosti sačuvane do danas. Godine 1937. podignut je oko rasadnika dendrološki arboretum u kojem je zasađeno 200. vrsta domaćeg i stranog drveća i grmlja s 1060. stabala i grmova. Arboretum je služio kao važno pomagalo za studenate šumarstva. Postavljeni su pokusi o dubini sjetve i sadnje, o otpornosti biljaka s obzirom na manipulaciju prije sadnje, o prirastu biljka tijekom vegetacijskog razdoblja, o vegetativnom razmnožavanju četinjača i sl. Dana 19.11.2004. godine obavljeno je dendrološko snimanje stanja arboretuma rasadnika pri čemu je ukupno utvrđeno 94 vrsta od čega 66 vrsta listača (70, 21 %) i 28 vrsta četinjača (29, 79 %). Od inicijalne sadnje od 200 vrsta vidljivo je kako je do 2004. godine preživjelo svega 47 % vrsta a 53 % vrsta se posušilo zbog starosti i neodgovarajućeg razmaka sadnje. Danas je "Šumski vrt" moderni i opremljeni rasadnik u potpunom vlasništvu Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije s površinom koja se nije bitno mijenjala od početne i iznosi oko 2, 6 ha. Rasadnik je potpuno otvoren za studente Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije ali i ostale studente koji u njemu održavaju praktične vježbe i terenske nastave iz obaveznih predmeta, osnivaju brojne pokuse za pisanje svojih završnih, diplomskih, specijalističkih i doktorskih radova. Brojni navedeni radovi obranjeni su zahvaljujući znanstvenim istraživanjima i pokusima postavljenim u "Šumskom vrtu". Održavaju se radionice koje potiče Studenska udruga šumarstva i Udruga studenata urbanog šumarstva. Naročito je pogodan za istraživanje svih oblika problematike šumskog sjemenarstva, šumskog rasadničarstva i rasadničke proizvodnje sadnica ukrasnog drveća i grmlja. Rasadnik danas ima vlastiti katalog sadnog materijala i cjenik dostupan na web stranicama Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. U vlastitoj proizvodnji rasadnik razmnožava i uzgaja čak 142. vrste i kultivara ukrasnog drveća i grmlja. Također se ukazuje potreba za specijalizacijom u rasadničkoj proizvodnji kultivara nekih rodova drveća i grmlja koji su sve traženiji ili rijetki na tržištu kao što su Acer palmatum cv., Fagus sylvatica cv., Syringa vulgaris cv. i sl. Današnji zaposlenici rasadnika su: Nenad Kušić, tehnički suradnik, Tomislav Močibob, radno mjesto III. vrste, Blaženka Škaper, tehnički suradnik, Rodica - Irina Dujak - radno mjesto III. vrste, Dane Jurić - radno mjesto IV. vrste rasadničar i Tomislav Šelendić, tehnički suradnik i poslovođa. Rasadnik je od svoga osnutka do danas imao osam poslovođa. Poslovođe u rasadniku: Josip Mažuran (1923-1944), Stjepan Mažuran (1944-1945), Andrija Samaržija (1945-1961), Nikola Samaržija (1960-1988), Božo Modrić (1988-1992), Katica Baršić (1992-1996), Stjepan Dejanović (1996-2018) i Tomislav Šelendić (2019-danas). Od samoga osnutka profesor uzgajanja šuma ujedno je i upravitelj NPŠO-a Zagreb i voditelj rasadnika. Do sada je NPŠO Zagreb imao šest profesora upravitelja. Upravitelj s najdužim radnim stažem od 32. godine bio je prof. dr. sc. Milan Anić a s najkraćim stažem od osam godina trenutni upravitelj izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić. Upravitelji NPŠO-a Zagreb: prof. dr. sc. Andrija Petračić (1919-1935), prof. dr. sc. Milan Anić (1935-1967), prof. dr. sc. Ivo Dekanić (1967-1986), prof. dr. sc. Slavko Matić (1986-2003), prof. dr. sc. Milan Oršanić (2003-2013) i izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić (2013-danas). Danas su svi upravitelji NPŠO-a članovi Odbora za šume na Zavodu za NPŠO Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i biraju se na mandat od tri godine. Izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić bio je u jednom mandatu (2010.-2013.) zamjenik upravitelja NPŠO Zagreb, upravitelju prof. dr. sc. Milanu Oršaniću a nakon toga biran je tri puta za Upravitelja NPŠO-a Zagreb što obnaša i danas po odluci dekana fakulteta (2020.-2022.). Sto godina neprekinutoga rada Šumskog vrta je izuzetno važna obljetnica, posebno ako se gleda u okviru matičnog fakulteta i sveučilišta kojemu pripada jer je vrlo malo takvih rasadnika u Europi i svijetu. Možemo svi biti ponosni i radosni.