prikaz prve stranice dokumenta Fenotipska raznolikost prirodnih populacija maline (Rubus ideaus L.) na sjeverozapadnom području Balkanskog poluotoka
  Preuzmi
PDF 993.69 KB
završni rad
Fenotipska raznolikost prirodnih populacija maline (Rubus ideaus L.) na sjeverozapadnom području Balkanskog poluotoka
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, 2024. urn:nbn:hr:108:991339
Svalina, Gabrijela
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku

Institucijski repozitorij: Repozitorij Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Svalina, G. (2024). Fenotipska raznolikost prirodnih populacija maline (Rubus ideaus L.) na sjeverozapadnom području Balkanskog poluotoka (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:108:991339

Svalina, Gabrijela. "Fenotipska raznolikost prirodnih populacija maline (Rubus ideaus L.) na sjeverozapadnom području Balkanskog poluotoka." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:108:991339

Svalina, Gabrijela. "Fenotipska raznolikost prirodnih populacija maline (Rubus ideaus L.) na sjeverozapadnom području Balkanskog poluotoka." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:108:991339

Svalina, G. (2024). 'Fenotipska raznolikost prirodnih populacija maline (Rubus ideaus L.) na sjeverozapadnom području Balkanskog poluotoka', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, citirano: 20.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:108:991339

Svalina G. Fenotipska raznolikost prirodnih populacija maline (Rubus ideaus L.) na sjeverozapadnom području Balkanskog poluotoka [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije; 2024 [pristupljeno 20.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:108:991339

G. Svalina, "Fenotipska raznolikost prirodnih populacija maline (Rubus ideaus L.) na sjeverozapadnom području Balkanskog poluotoka", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Zagreb, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:108:991339

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:108:991339
Podaci o radu
NaslovFenotipska raznolikost prirodnih populacija maline (Rubus ideaus L.) na sjeverozapadnom području Balkanskog poluotoka
Naslov (engleski)Phenotypic variability of wild raspberry (Rubus idaeus L.) populations in the north-western part of the Balkan Peninsula
AutorGabrijela Svalina
MentorIgor Poljak (mentor)
Član povjerenstvaIgor Poljak (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
(Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku)
Zagreb
Datum i država obrane2024-09-13, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Šumarstvo
Sažetak
U ovom završnom radu istražena je varijabilnost populacija maline na temelju morfoloških i kemijskih karakteristika plodova. Istraživanje je obuhvatilo pet prirodnih populacija divlje maline, od kojih su tri sakupljene na području Bosne i Hercegovine (Rastičevske Poljane, Vrhovi i Jurička Plazenica), a dvije na području Hrvatske (Učka i Risnjak). Terenska istraživanja provedena su tijekom 2023. godine, a ukupno su u istraživanje uključeni plodovi s 25 jedinki. Rezultati istraživanja pokazali su statistički značajne razlike među populacijama u pogledu mase plodova, broja koštunica i masenog udjela vode. Hrvatske populacije maline imale su, u odnosu na bosanskohercegovačke, manji broj koštunica po jednom plodu. Populacije Jurička Plazenica i Rastičevske Poljane istaknule su se s najtežim plodovima i najvećim brojem koštunica, dok su populacije Vrhovi i Učka imale najveći maseni udjel pepela. Utvrđeno je da maseni udjel vode negativno korelira s masenim udjelima proteina i pepela, dok su masa i broj koštunica bili u pozitivnoj korelaciji. Ekološki uvjeti, poput južnih, osunčanih ekspozicija, pokazali su se ključnima za razvoj morfoloških karakteristika plodova. Općenito gledano, ovo istraživanje doprinosi razumijevanju morfološke i kemijske varijabilnosti plodova divlje maline, naglašavajući ulogu ekoloških faktora u njihovom razvoju.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:108:991339
Studijski programNaziv: Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: prijediplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša (univ. bacc. ing. urb. silv.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-10-08 11:39:56