Krpelji su vanjski nametnici koji parazitiraju na domaćim životinjama, divljim životinjama i čovjeku. Prenosnici su različitih bolesti (npr. krpeljnog meningoencefalitisa, tularemije, lajmske borelioze). Kako bi se podigla svijest od potencijalne opasnosti koju krpelji predstavljaju, od velike je važnosti sezonskopraćenjebrojnosti i dinamikenjihovih populacija i to osobito u sredinama zelenih urbanih (parkovnih) prostora koji bilježe velik broj posjetitelja. U okviru provedenog istraživanja, uzorkovanje tvrdih krpelja provedeno je na području Rekreacijsko-sportskog centra Jarun, u Zagrebu, u periodu od veljače do rujna 2024. godine, jednom mjesečno, na pet različitih mikrolokacija, metodom krpeljne zatege. Dobiveni su podatci o sezonskoj dinamici vrsta tvrdih krpelja koji pridolaze na istraživanom području, zastupljenosti razvojnih stadija, kao i spolnoj distribuciji mužjaka i ženki. Od ukupno prikupljene 183 jedinke, 182 (99,5%) jednke su determinirane kao vrsta obični ili šumski krpelj (Ixodes ricinus L.) i jedna jedinka vrste Haemaphysalis concinna. Prisutnost vrste Haemaphysalis coninna, potencijalno predstavlja novi nalaz za područje grada Zagreba. U ukupnom ulovu jedinki običnog krpelja mužjaci su brojali 16 (8,73%) jedinki, ženke 11 (6,01%), nimfe 118 (64,48%) i ličinke 38 (20,77%). Za razliku od uobičajene dinamike populacija krpelja, koji najveću aktivnost imaju tijekom proljetnih mjeseci, najveća brojnost krpelja prikupljenih tijekom ovog istraživanja zabilježena je u ožujku. Ono što još više iznenađuje je veliki broj krpelja u veljači, koji je bio veći od svibnja, što se može, makar djelomice, pripisati klimatskim promjenama koje dovode do sve toplijih zimskih mjeseci kada se inače ne očekuje toliko velika brojnost krpelja. Upravo ovakva odstupanja u sezonskoj dinamici podcrtavaju važnost trajnog praćenja kretanja brojnosti populacije ovih ektoparazita visokog zoonotičkog potencijala.