Naslov Analiza orezivanja sekundarne krošnje na dugoročni održivi razvoj urbanih stabala
Naslov (engleski) Analysis of secondary crown pruning on sustainable long term development of urban trees
Autor Bruno Sloković
Mentor Vinko Paulić (mentor)
Član povjerenstva Vinko Paulić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Damir Ugarković (član povjerenstva)
Član povjerenstva Stjepan Mikac (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije (Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma) Zagreb
Datum i država obrane 2024-09-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOTEHNIČKE ZNANOSTI Šumarstvo
Sažetak Stabla u urbanim sredinama imaju veliku važnost za gradsko stanovništvo zbog pozitivnog utjecaja na okoliš ublažavajući brojne negativne čimbenike prisutne u urbanom području. Jedan od važnijih postupaka njege drveća u urbanim sredinama je orezivanje krošnje. Cilj orezivanja krošnje kod stabala u urbanom području je razvitak i održavanje prirodnog habitusa krošnje čime se osiguravaju povoljne biomehaničke karakteristike i vitalnost stabala. Kod mnogih stabala u gradovima zbog nepravilno izvedenih i intenzivnih postupaka orezivanja krošnje, ona se nalaze u nepovoljnom i neprirodnom stanju. Posljedica takvog orezivanja razvoj je sekundarne krošnje koja habitusom ne odgovara prirodnoj krošnji vrste. Sekundarna krošnja kod analiziranih stabala podijeljena je u 3 skupine ovisno o broju razina grananja, odnosno stupnju razvoja krošnje. Stabla 1. skupine: to su stabla sa slučajnim rašljama na dvije razine koja su u prošlosti bila šubarena ili ovršena, a njihova sadašnja sekundarna krošnja odstupa od klasičnih umjetnih oblika krošnje te usmjerenim orezivanjem teži prema (polu)prirodnom obliku krošnje. Stabla 2. skupine: to su stabla sa slučajnim rašljama na tri razine čija se krošnja nakon orezivanja većeg intenziteta u određenoj mjeri razvija prema (polu)prirodnom obliku. Stabla 3. skupine: su stabla sa slučajnim rašljama na četiri razine čija je krošnja nakon većeg intenziteta u određenoj mjeri razvija prema (polu)prirodnom obliku. Za istraživanje su odabrane dvije vrste drveća: Celtis australis L. – obični koprivić i Platanus x hispanica Munchh. (Platanus x acerifolia) – javorolisna platana, hibridna platana. Terensko istraživanje na stablima sa sekundarnom krošnjom je provedeno na tri lokacije: Lokacija 1-Drvored koprivića u ulici III Murve (Novigrad), lokacija 2- Platane u Ulici Franje Markovića (Križevci) i lokacija 3- Drvored koprivića u Kolodvorskoj ulici i Ulici Starih statuta (Pula). Usporedbom analiziranih drvoreda vidljivo je kako ona stabla kod kojih su orezivanepretežno manjegrane(1. skupina, 2. skupina),kod kojih je intenzitet orezivanja bio manji (2. skupina) te koja imaju slobodniji podzemni prostor rasta imaju bolje zdravstveno stanje i bolje kalusiranje rana. Kako bi očuvali stabla u urbanom okolišu potrebno je propisati odgovarajuće načine kojima bi se kod takvih stabala buduće orezivanje usmjerilo ka razvoju sekundarne krošnje koja je prvenstveno povoljna za stablo, ali i koja u najvećoj mjeri vrši pozitivne funkcije stabla u urbanoj sredini. Prema tome, oblik prirodnog habitusa stabla određuje smjer u kojem treba ići dugoročni razvoj stabla sa sekundarnom krošnjom, dok je cilj određen ograničenjima zatečenog stanja.
Sažetak (engleski) Trees in urban environment are of great importance for the city population due to their positive impact on the environment, mitigating numerous negative factors present in urban area. One of the most important tree care procedurefortrees in urban areas is pruning. Thegoal of tree pruning in urban areas is development and maintenance of natural crown habitus which ensures good biomechanical characteristics and vitality of the trees. Many trees in urban areas are in unnatural state due to improperlypreformed and intensive pruning procedures. Consequence of tree pruning of that kind is presence of secondary crown that does not correspond to the natural tree crown habitus. The secondary crown of the analyzed trees is divided into 3 groups depending on the number of branching levels, i.e. the degree of development of the canopy. Trees of the 1st group: these are trees with random bifurcations on two levels that were pruned or pollarded in the past, and their current secondary crown deviates from the artificial forms of the crown and tends towards the (semi) natural form of the crown by directional pruning. Trees of the 2nd group: these are trees with random forks on three levels, the crown of which, after severe pruning intensity, develops to a certain extent according to its (semi) natural shape. Trees of the 3rd group: are trees with random forks on four levels, whose crown after severe pruning intensity develops to a certain extent according to its (semi) natural shape. Two species of trees were chosen for the research: Celtis australis L. – European nettle tree and Platanus x hispanica Munchh. (Platanus x acerifolia) – sycamore, hybrid sycamore. Field research on trees with a secondary canopy was conducted in three locations: Location 1 - European nettle tree alley in Murve Street (Novigrad), location 2 - Plane trees alley in Franje Markovića Street (Križevci) and location 3 - European nettle tree alley in Kolodvorska Street and Starih Statuta Street (Pula). By comparing the trees in analyzed alleys, it is evident that, those trees where smaller branches were pruned (group 1, group 2), where the intensity of pruning was less (group 2) and which have more V underground growth space have better health and better callusing of wounds. In order to preserve trees in the urban environment, it is necessary to prescribe appropriate methods for future pruning goals of such trees with an aim to develop secondary crown that is favorable for the tree, but also enables better provision of ecosystem services of the urban tree. Therefore, the shape of the tree's natural habitus determines the direction in which the long-term development of the tree with the secondarycrown should go, while the goal is determined b
Ključne riječi
Urbano šumarstvo
sekundarna krošnja
orezivanje stabala
šubarenje
ovršivanje
Ključne riječi (engleski)
Urban forestry
secondary crown
tree pruning
pollarding
topping
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:108:777751
Studijski program Naziv: Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra inženjer/inženjerka urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša (univ. mag. ing. urb. silv.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-10-11 08:34:52