Republika Hrvatska potpisnica je Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Kyotskog protokola i Pariškog sporazuma prema kojima se obvezala jednom godišnje izraditi i dostaviti Nacionalno izvješće o inventaru stakleničkih plinova (engl. National Greenhouse Gas Inventory Report, NIR). Promjene zaliha ugljika u šumskim ekosustavima obračunavaju se u sektoru „Korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo” (engl. Land Use, Land-Use Change and Forestry, LULUCF) za pet pohraništa ugljika: nadzemna i podzemna živa biomasa, mrtvo drvo, šumska prostirka i organska tvar tla. Procjena promjena zaliha ugljika u mrtvom drvu, šumskoj prostirci i tlu često je izostavljena zbog nedostatka dostupnih podataka i faktora promjene zaliha ugljika. Glavni cilj ovog istraživanja je omogućiti unaprjeđenje procjene zaliha u mrtvom drvu i šumskoj prostirci te procjene zaliha i promjena zaliha ugljika u mineralnom dijelu tla u šumama Republike Hrvatske. Ovo istraživanje uključuje postavljanje terenskog istraživanja za mrtvo drvo za deset vrsta drveća u tri biogeografske regije u Republici Hrvatskoj; sastavljanje nove nacionalne baze podataka o šumskoj prostirci; validaciju procesnog modela Biome-BGCMuSo (BBGCMuSo) verzija 4.0 za procjenu nacionalnih zaliha ugljika u mineralnom dijelu tla do dubine od 30 cm (SOC30), i treću izmjeru SOC30-a u pokusu kronosekvence hrasta lužnjaka, koja je zajedno sa dvije prethodne izmjere, poslužila za validaciju novije verzije modela BBGCMuSo v.6.2 za procjenu promjena zaliha SOC30-a. Zaliha ugljika u mrtvom drvu u Republici Hrvatskoj, procijenjena u ovom radu, manja je za 11–27 % u odnosu na vrijednost koja se trenutno koristi u NIR-u Republike Hrvatske. Korištenje nove nacionalne baza podataka o zalihama ugljika u šumskoj prostirci može povećati odlive CO2 iz ovog pohraništa ugljika za 5 % u odnosu na vrijednost koja se trenutno koristi u NIR-u Republike Hrvatske. Model BBGCMuSo može uspješno reproducirati prosječne zalihe SOC30-a za stratume šumskog zemljišta koji se koriste u NIR-u Republike Hrvatske, šume listača i šume četinjača, ali pri detaljnijoj stratifikaciji rezultata na razinu stratuma šumskog zemljišta × biogeografska regija smanjena je točnost modela. Kalibracija BBGCMuSo modela v.6.2 naglašava važnost korištenja skupova podataka različite vremenske rezolucije u kalibraciji procesnih modela. U šumi hrasta lužnjaka, predstavljenoj pokusom kronosekvence, trendovi izmjerenog i modeliranog SOC30-a, iako statistički neznačajni, suprotnog su smjera (negativan za izmjereni i pozitivan za modelirani SOC30). Dobiveni rezultati potencijalno mogu pridonijeti unaprjeđenju izračuna u NIR-u Republike Hrvatske.