Sažetak | Istraživanje je uključilo testiranje prinosa različitih djetelinsko-travnih smjesa
jedne vrste djeteline (Trifolium repens, T. pratense i Lotus corniculatus) s
više vrsta trava (Lolium perenne, Dactylis glomerata, Festuca rubra, Festuca
arundinacea i Phelum pratense) na četiri lokaliteta pri čemu je istraživan
prinos prije prve defolijacije, nakon prve i nakon druge defolijacije u godini
sjetve.
Kumulativni prinosi na remizama (zbroj prinosa svih triju otkosa) u godini
sjetve kretali su se od 1 708 kg ST/ha godišnje (lokalitet Kipska) do 2 801 kg
ST/ha godišnje (lokalitet Gubajevica). U usporedbi s ostalim istraživanjima
prinosi su bili višestruko niži, a razlozi mogu biti loše pedološke prilike,
odnosno remize su podignute na tlima koja nisu redovito obrađivana.
Udio sijanih trava u DTS-u kretao se od 42 % (Gubajevica) do 55 %
(Vukojevica), udio djetelina od 1 % (Kod Križa) do 30 % (Gubajevica), a udio
korovskih biljaka od 28 % (Gubajevica) do čak 56 % (Kod Križa). Generalno,
remiza Gubajevica bi po kvaliteti DTS-a bila najkvalitetnija, a remiza Kod
Križa najlošija.
I sijane trave i djeteline su na gotovo svim primjernim plohama pokazivale
pad prinosa nakon svake defolijacije.
Od sijanih trava najviši udio u remizama imao je engleski ljulj (35 %, lokalitet
Gubajevica), zatim klupčasta oštrica (12,83 %, lokalitet Vukojevica) i
trstikasta vlasulja (10,23 %). Vlasulja nacrvena i mačji repak dali su imali
daleko niže udjele u ukupnim prinosima po plohama (ispod 2 %).
Kalkulacija cijene koštanja osnivanja remiza pokazala je kako je cijena
osnivanja remize 5 849 kn/ha. |