Sažetak | Gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti koje se odnose na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada i/ili njegovih štetnih utjecaja na okoliš, skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim aktivnostima. Sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj organizira se kao integralna cjelina svih dionika u sustavu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Provedbom aktivnosti utvrđenih „Planom gospodarenja otpadom“, sustav se uspostavlja u svakoj županiji. Zagrebačka županija je regionalna cjelina koja se sastoji od 9 gradova (Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedjelja, Zaprešić, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec, Dugo Selo, Velika Gorica, Ivanić-Grad) i 25 općina (Žumberak, Krašić, Klinča Sela, Stupnik, Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Pušća, Luka, Jakovlje, Bistra, Bedenica, Preseka, Rakovec, Gradec, Farkaševac, Dubrava, Brckovljani, Rugvica, Orle, Kloštar Ivanić, Križ, Kravarsko, Pokupsko i Pisarovina). Veliki problem u gospodarenju otpadom predstavljaju neuređena odlagališta na koja se dovozi različit otpad. Takve lokacije direktno i indirektno ugrožavaju zdravlje ljudi te narušavaju prirodnu ravnotežu. Uklanjanje i sanacija divljih odlagališta je, prema Zakonu o otpadu, obveza jedinica lokalne samouprave. Strategija gospodarenja otpadom jasno ukazuje na obavezu postupnog zatvaranja i saniranja svih neuređenih odlagališta otpada. Sukladno izvješćima o stanju okoliša Zagrebačke županije na njenom području evidentiran je niz neuređenih („divljih“) odlagališta otpada (preko 350 lokacija). Zagrebačka županija je JLS-e putem kapitalnih financijskih pomoći u izvještajnom periodu, doznačila na ime sufinanciranja sanacije „divljih“ odlagališta sredstva u iznosu od 533.062,50 kuna. U Zagrebačkoj županiji potrebno je sanirati velik broj divljih odlagališta te početi primjenjivati cjelovit sustav gospodarenja otpadom. Velik broj takvih odlagališta je tokom posljednjih godina saniran no i dalje se javljaju nova odlagališta koja je potrebno sanirati u što kraćem periodu. |