U posljednje vrijeme suočeni smo sa sve većom pojavom prirodnih katastrofa kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Te katastrofe stvaraju velike, nekad i nenadoknadive štete, pogoto kada govorimo o šumskom ekosustavu. Utvrđivanje tih šteta moguće je provesti terenski, ali i metodama daljinskih istraživanja. U ovom završnom radu dan je se prikaz primjene metoda daljinskih istraživanja i GIS-a kod procjene šteta nastalih nakon prirodnih katastrofa na primjeru Gorskog Kotara (ledena kiša). Uspostavom GIS-a objedinjuju se svi prikupljeni podaci o istraživanom području na jednom mjestu i u obliku da budu međusobno usporedivi, što omogućuje provođenje analiza kakve do sada nisu bile moguće. Na taj način dobije se objektivan uvid u stanje oštećenosti šuma (baza podataka), tematske karte prostornog rasporeda oštećenosti, digitalni model reljefa (DMR) i digitalni ortofoto (DOF) istraživanog područja, te rezultati GIS analiza okolišnih čimbenika Satelitska snimka u kombinaciji sa DMR-om omogućuje interpretaciju pomoću koje je moguće ustanoviti i analizirati oštećenost (razmjer/intenzitet), dobiti podatke o površinskoj rasprostranjenosti oštećenosti, proučiti značajke terena (nadmorska visina, nagib, ekspozicija) i utvrditi njihov eventualni utjecaj na stanje šuma Uvođenje DMR-a kao jednog od slojeva u GIS-u značajno se poboljšava mogućnost prostornih analiza i predstavlja okosnicu u procjeni i razlučivanju utjecaja različitih stanišnih parametara na pojavu šumskih šteta