Sažetak | U doktorskom radu znanstveno su utemeljeno definirani pojam elektroničkog poslovanja, vrste i poslovni modeli elektroničkog poslovanja te je utvrđena uloga elektroničkog poslovanja u suvremenim poduzećima, poglavito među dionicima u lučkim klasterima. Dokazano je da korištenje informacijsko-komunikacijskih sustava i elektroničkog poslovanja postaje jedan od glavnih uvjeta za opstanak na današnjem tržištu. Istražena je i kritički analizirana lučka djelatnost u Republici Hrvatskoj, sa posebnim osvrtom na umrežene informacijske tehnologije i elektroničko poslovanje/elektroničku razmjenu podataka i poruka. Analizirani su glavni poslovni procesi i dokumenti u poslovanju lučkih klastera u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na analizu administrativno-upravnih procesa. U svrhu zornijeg prikazivanja poslovnih procesa, korišten je UML jezik koji omogućuju modeliranje sustava kroz niz dijagrama. Korišteni su dijagrami slučajeva ili načina korištenja (Use Case Diagram) koji prikazuju opću funkcionalnost procesa, učesnike i njihove uloge (kao i odnose među njima) te dijagrami poslovnih aktivnosti (Activity Diagram) koji nadopunjuju Use Case dijagrame prikazom internih tokova i ujedno dokumentiraju uloge odgovorne za interne tokove. Posebno su analizirani podaci u obrascima i certifikatima vezanim uz najavu dolaska broda u luku, u svrhu identificiranja ponavljajućih podataka. Analizom je utvrđeno da se velik broj podataka (poglavito podataka koji su vezani za brod) u tim obrascima ponavlja, što uvelike povećava mogućnost pogrešaka i uzrokuje nepotreban utrošak vremena ukoliko se podaci unose ručno. Da bi se dokazala postavljena temeljna znanstvena hipoteza, odabran je administrativno-upravni proces najave dolaska broda u luku, i izvršeni su simulacijski eksperimenti sa svrhom dokazivanja potencijalne uštede u vremenu, i posljedično u novcu. Izvršena je simulacija postojećeg administrativno-upravnog procesa najave dolaska broda u luku, simulacija informatičke podrške postojećem administrativno-upravnom procesu najave dolaska broda u luku i simulacija preoblikovanog administrativno-upravnog procesa najave dolaska broda u luku. U simulacijskim eksperimentima korišten je računalni program za modeliranje i simuliranje Flexsim, programski alat za modeliranje, simuliranje i vizualizaciju poslovnih procesa. Terenskim istraživanjem tj. intervjuiranjem pojedinih dionika koji sudjeluju u tim procesima, dobiveni su rezultati koji su uneseni u tri simulacijska modela. Kod informacijski podržanog procesa najave dolaska broda u luku, osim uštede zbog kolanja informacija putem integralnog informacijskog sustava, daljnje uštede se mogu postići izbjegavanjem višestrukog unosa podataka. Kod preoblikovanog procesa najave dolaska broda u luku eliminirano je vrijeme dostave i čekanja na pregled i odobravanje dokumenata, čime je postignuta velika ušteda u vremenu. Temeljem postavljenih simulacijskih modela, izvršeno je 100 simulacijskih eksperimenata za svaki model (ukupno 300) i dobiveni su rezultati koji prikazuju ukupno vrijeme potrebno za obavljanje svih administrativno-upravnih procedura dostave i provjere obrazaca i certifikata prilikom postojećeg, informatički podržanog i preoblikovanog administrativno-upravnog procesa najave dolaska broda u luku. Uspoređene su srednje vrijednosti ukupnih vremena i zaključeno je da ukoliko se ne zadire u postojeće propisane obrasce i certifikate nego se samo donekle automatizira njihovo popunjavanje i dostava, mogu se postići uštede od 11, 61 % od ukupnog vremena u procesu najave dolaska broda u luku (53, 15 minuta ili 0, 89 sati ljudskog rada po pojedinačnom procesu). Ukoliko se izvrši preoblikovanje poslovnih procesa, moguće je postići uštedu od 48, 50% od ukupnog vremena (222, 14 minuta ili 3, 70 sati ljudskog rada po pojedinačnom procesu). Ukoliko se ušteda izrazi kroz cijenu radnog sata, tada ušteda iznosi 52, 10 ili 217, 76 kuna po pojedinom brodu. Primjerice, u riječkoj luci, na bazi 500 brodova godišnje, mogu se postići uštede od 26.050 kuna samo zbog informatičke podrške postojećem procesu najave dolaska broda u luku, a ukoliko se izvrši preoblikovanje procesa, ušteda na godišnjoj razini bi iznosila 108.880 kuna. S obzirom da se navedene godišnje uštede mogu ostvariti unutar samo jednog poslovnog procesa (procesa najave dolaska broda u luku) te s obzirom na činjenicu da u poslovanju unutar lučkih klastera postoji više desetaka administrativno-upravnih i komercijalnih poslovnih procesa, razvidno je da se unutar većih lučkih klastera (Rijeka, Ploče) u Republici Hrvatskoj može ostvariti puno veća ušteda, mjerljiva u stotinama tisuća kuna za informatički podržane postojeće poslovne procese, pa čak i u milijunima kuna za problikovane poslovne procese. Osim ušteda u vremenu obrade podataka i financijskih ušteda, uporaba integralnog informacijskog sustava za elektroničku razmjenu podataka i poruka u lučkom klasteru omogućila bi i normizaciju dokumenata i standardizaciju postupaka. Na taj bi se način izbjegao višestruki unos podataka i samim time smanjila mogućnost nastajanja grešaka prilikom unosa. Na osnovi provedenog istraživanja definiran je novi model elektroničkog poslovanja – integralni model elektroničke razmjene podataka i poruka u lučkim klasterima, u svrhu povećanja učinkovitosti dionika u lučkim klasterima u Republici Hrvatskoj i morskih luka u cjelini. Definirani su preduvjeti za projektiranje, izgradnju i upravljanje sustavom za elektroničku razmjenu podataka u lučkom klasteru. Predložene su potrebne aktivnosti za implementaciju spomenutog integralnog modela, putem preoblikovanja administrativno-upravnih i komercijalnih poslovnih procesa, sa osvrtom na pojedine aspekte sustava za elektroničku razmjenu podataka i poruka u lučkim klasterima. |