Naslov Procjena fetalne plućne zrelosti u trudnoćama kompliciranim preeklamsijom i kroničnom placentarnom insuficijencijom sa zastojem fetalnog rasta : doktorski rad
Autor Tea Štimac MBZ: 260161
Mentor Oleg Petrović (mentor)
Član povjerenstva Aleks Finderle (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Julije Meštrović (član povjerenstva)
Član povjerenstva Štefica Dvornik (član povjerenstva)
Član povjerenstva Oleg Petrović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Medicinski fakultet (Katedra za ginekologiju i opstetriciju) Rijeka
Datum i država obrane 2012-01-01, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Ginekologija i opstetricija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 618 - Ginekologija. Porodiljstvo
Sažetak Ciljevi istraživanja:Zbog prijepornih rezultata dosadašnjih znanstvenih i stručnih radova glede utjecaja gestacijskih hipertenzivnih poremećaja na fetalnu plućnu zrelost, temeljni cilj ovog kliničkog istraživanja bio je ispitati kako utječu, odvojeno i u kombinaciji, teški hipertenzivni poremećaji i kronična placentarna insuficijencija s posljedičnim zastojem fetalnog rasta na fetalnu plućnu zrelost i respiracijsku funkciju novorođenčadi. Ispitanici i metode:Prospektivno devetogodišnje istraživanje (2002-2010) provedeno je na jednoplodnim i blizanačkim trudnoćama između 22. i 41. tjedna, tijekom kojih je učinjena amniocenteza zbog intenzivnog nadzora fetusa i provjere fetalne plućne zrelosti prije poroda. Korištene su metode lamelarnih tjelešaca (LT) u plodovoj vodi i Clementsov test. Koncentracije lamelarnih tjelešaca određene su u necentrifugiranom uzorku plodove vode, a broj lamelarnih tjelešaca je očitavan na kanalu za trombocite u automatskom brojaču krvnih stanica Cell-Dyn 1800. Sve jednoplodne trudnoće bile su podijeljene u skupine s preeklampsijom, kroničnom placentarnom insuficijencijom s posljedičnim zastojem fetalnog rasta, s oba navedena gestacijska poremećaja, te u kontrolnu skupinu na temelju strogih dijagnostičkih kriterija. Za potrebe istraživanja trudnoće su dodatno razvrstane prema trajanju trudnoće u kohortne skupine od 26-30, 31-33, 34-36 i 37-39 tjedana. Gestacijska dob određena je na temelju datuma zadnje menstruacije i ultrazvučnog pregleda, a neonatolozi su nakon poroda procijenili plućnu funkciju novorođenčadi na temelju striktnih dijagnostičkih kriterija. Usporedba dobivenih rezultata učinjena je uz pomoć neparametrijskog Kruskal-Wallis testa, a pojedinačne usporedbe među kategorijama post-hoc Mann Whitney U testom. Kod svih testova razlike su smatranestatistički značajnima na razini p<0,05. Rezultati:Ukupno su učinjene 464 amniocentezekod 378 trudnica. Za potrebe temeljnog cilja ovog istraživanja izdvojena je skupina od 306 jednoplodnih trudnoća s ukupno 378 učinjenih amniocenteza. U skupini preeklampsija 25 trudnoća sa 33 amniocenteze, u skupini kronične placentarne insuficijencije sa zastojem rasta 74 trudnoće s 89 amniocenteza, te u skupini s oba poremećaja 63 trudnoće s 95 amniocenteza. Kontrolna skupina brojila je 144 trudnoće i 161 amniocentezu. Između Vpojedinih skupina nije bilo statistički značajnih razlika u vrijednostima LT u plodovoj vodi u razdoblju 26-30 tjedana i nakon 37. tjedna trudnoće. U gestacijskom razdoblju 31-33 tjedna medijana vrijednost koncentracije LT bila je najniža u preeklampsijama (8000/μL plodove vode) i ujedno statistički različita prema koncentracijama LT u skupinama sa zastojem fetalnog rasta (p=0,022) i s kombinacijom oba poremećaja (p=0,031). U razdoblju između 34 i 36 tjedna znakovito niža koncentracija LT u plodovoj vodi ustanovljena je u skupini preeklampsija (p=0,026) i skupini s oba gestacijska poremećaja (p=0,004) u odnosu na skupinu sa zastojem fetalnog rasta. Koncentracija LT bila je u ovom gestacijskom razdoblju znakovito niža u skupini udružene preeklampsije i zastoja fetalnog rasta u odnosu na kontrolnu skupinu (p=0,04). U 34 novorođenčadi ustanovljen je respiratorni distres sindrom (RDS), u 11 slučajeva blagi, u 10 umjereni, a u 13 novorođenčadi dijagnosticiran je teški oblik RDS-a. U novorođenčadi sRDS-om ustanovljena je znakovito niža koncentracija LT u odnosi na onu sa urednom plućnom funkcijom (p<0,001). Znakovito niže vrijednosti LT (p<0,001) ustanovljene su skupinama novorođenčadi sa blagim, umjerenim i teškim oblikom RDS-a. U 32 slučaja blizanačkih trudnoća nije bilo razlika u LT između prvog i drugog blizanca, a razlika nije ustanovljena niti usporedbom blizanačkih i jednoplodnih trudnoća iste gestacijske dobi. Zaključak: Znakovito niže vrijednosti LT u plodovoj vodi u trudnoćama kompliciranim preeklampsijom u odnosu na ostale ispitivane skupine trudnoća, ukazuju na njezin negativni utjecaj na fetalnu plućnu zrelost i veći rizik od respiracijskog distres sindroma u novorođenčadi rođene između 31. i 36. tjedna trudnoće.
Sažetak (engleski) Objectives:Dueto the controversial results of recent scientific papers about the impact of gestational hypertensive disorders on fetal lung maturity, the underlying objective of this clinical study was to examine how affect, separately and in combination, severe hypertensive disorders and chronic placental insufficiency with intrauterine growth restriction (IUGR) on fetal lung maturity and respiratory function of infants.Patients and Methods: The prospective nine-year study (2002-2010) was conducted on singletons and twin pregnancies between 22 and 41 weeks, during which amniocentesis have been performed because of intensive fetal monitoring and determination of fetal lung maturity before delivery. In amniotic fluid lamellar body count (LBC) and Clements' foam test havebeen performed. LBC was estimated on platelets channel in uncentrifuged specimens via a Cell-Dyn 1800 analyzer. All singleton pregnancies due to strict diagnostic criteria were categorized into different study groups; with preeclampsia, chronic placental insufficiency with intrauterine growth restriction, with both gestational disorders, and in the control group. Data were analyzed by dividing pregnancies into cohort gestational age periods: 26-30, 31-33, 34-36 and 37-39 weeks. Gestational age was determined by date of certain last menstrual period and ultrasound examination. The neonatal respiratory under strict diagnostic criteria were reviewed by attending neonatologists. Comparison of the data was performed via non-parametric Kruskal-Wallis test. The Mann Whitney U test was used for subsequent, post-hoc comparison between different groups. P<0.05 was considered to be statistically significant for all tests. Results:A total of 464amniocentesis were performed in 378 pregnant women. A group of 306 singleton pregnancies with 378 amniocentesis was defined for the purposes of the main objective of this study. There were 25 preeclamptic pregnancies with 33 amniocentesis; in 74 pregnancies, there was chronic placental insufficiency and IUGR with 89 amniocentesis; and 63 pregnancies were affected by disorders, preeclampsia and IUGR with 95 amniocentesis. The control group comprised 144 pregnancies with 161 amniocentesis. In the period between 26-30 weeks and after 37 VIIweeks of pregnancy there were no statistically significant differences in amniotic fluid LBCs between study groups of patients. The median LBCs was lowest in preeclampsia (8000/μL amniotic fluid); statistically significant differences were found between preeclampsia and IUGR (p=0.022) and preeclampsia with IUGR (p=0.031). At 34-36 weeks, significantly lower concentrations of LBC was found in the preeclamptic group (p=0.026) and both gestational disorders (p=0.004) than in IUGR group. During the same period, the median LBC in group of preeclampsia and IUGR was significantly lower than in controls (p=0.04). Respiratory distress syndrome (RDS) was diagnosed in 34 newborn, mild in 11 cases, moderate in 10, and severe in 13 neonates. Significantly lower LBCs was found in neonates with RDS (p <0.001). Lower values of LBCs (p<0.001) were found in neonates with mild, moderate and severe RDS. In 32 cases of twin pregnancies there was no difference in LBC between the first and second twin, and the difference was not detected neither by comparing twin and singleton pregnancies of the same gestational age.Conclusion:Significantly lower values of amniotic fluid LBC was found in preeclamptic pregnancies in relation to other pregnancy groups, indicating its negative effect on fetal lung maturity and a higher risk of respiratory distress syndrome in infants born between 31-36 weeks of gestation.
Ključne riječi
Amniocenteza
Fetalna plućna zrelost
Lamelarna tjelešca
koncentracija
Neonatalni respiratorni distres sindrom
Plodova voda
Preeklampsija
Zastoj fetalnog rasta
Ključne riječi (engleski)
Amniocentesis
Amniotic fluid
Fetal lung maturity
Intrauterine growth restriction
Lamellar body count
Neonatal respiratory distress syndrome
Preeclampsia
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:188:794060
Datum promocije 2012
Studijski program Naziv: Biomedicina Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo (dr.sc)
URL zapisa u katalogu https://libraries.uniri.hr/cgi-bin/ucat/unilib.cgi?form=D1130103085
Vrsta resursa Tekst
Opseg 68 str; 30 cm
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Zatvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2017-01-19 17:56:33