| Sažetak | Cilj istraživanja: Ispitati prognostičke čimbenike multiple skleroze (MS) u Hrvatskoj, te doprinjeti novim spoznajama, epidemiologiji i klinici MS ; ocijeniti uporabljivost određenog računalnog programa. Plan istraživanja: Retrospektivna analiza povijesti umrlih MS bolesnika pomoću računalne baze EDMUS (European Database for Multiple Sclerosis). Okvir istraživanja: Registar MS Hrvatske pri Klinici za neurologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, 1943-1998. Ispitanici: Uzorak od 124 umrlih MS bolesnika, 78 ženskih i 46 muških koji su udovoljavali Poserovim dijagnostičkim kriterijima MS. Trideset i jedan ispitanik bio je autohtoni stanovnik Gorskog kotara, a 93 ispitanika bili su porijeklom iz drugih područja Hrvatske. Autopsija je u dvoje bolesnika koji su po Poseru (i EDMUS-u) bili dijagnosticirani kao slučaj klinički sigurne MS dokazala drugi nozološki entitet. Statistika: Rezultati su bili prikazani kao aritmetičke sredine, proporcija i granice 95% pouzdanosti (95% CI). Razlika između aritmetičkih sredina bila je ocjenjena pomoću t-testa za nezavisne uzorke, a između proporcija pomoći x2-testa. Za korelaciju bio je izračunat Pearsonov koeficijent. Rezultati: Srednje trajanje života iznosilo je 49 godina 8 mjeseci i 15 dana (47/6/15 - 51/10/17 95% CI). Nije bilo razlika u trajanju života između Goranina i stanovnika ostalih područja Hrvatske. MS bolesnici koji su primali imunosupresivnu terapiju živjeli su kraće: 47 godina, 4 mjeseca i 9 dana (44/8/1 - 50/0/15 95% CI). Trajanje života od početka bolesti do smrti iznosilo je 18 godina, 1 mjesec i 29 dana (16/3/23 - 20/0/7 95% CI). U MS bolesnika iz Gorskog kotara bolest je trajala duže no u ostalim područjima Hrvatske (t53 = 2, 06 ; p = 0, 02). Bolesnici koji su primili imunosupresivnu terapiju živjeli su od nastupa bolesti do smrti 17 godina, 10 mjeseci i 2 dana (15/7/26 - 20/0/10 95% CI). MS bolesnici umjereni invalidi razvili su tešku invalidnost tijekom prvih 10 godina u 1/3 slučajeva ; u MS bolesnika iz Gorskog kotara razvoj teške invalidnosti bio je brz. Ispadi motorike, osjeta, te vida ili moždanog debla bili su najučestaliji početni simptomi MS. Dob pri početku MS bila je najčešće od 25 - 30 i od 35 - 40 godina starosti, a u bolesnika iz Gorskog kotara bolest je počinjala ranije (t55 = 2, 39 ; p = 0, 011). Proljeće je bilo početno doba bolesti u većine ispitanika. Prvo pogoršanje javljalo se većinom tijekom prve tri godine od početka bolesti. Tijek bolesti od početnih simptoma do umjerene invalidnosti bio je brži u bolesnika iz Gorskog kotara, osobito u onih koji su primali imunosupresive. Ova terapija u istoj skupini usporavala je progresiju bolesti do nastupa teškog invaliditeta. Od nastupa teškog invaliditeta MS bolesnici iz Gorskog kotara živjeli su duže od MS bolesnika iz ostalih područja Hrvatske (t27 = 2, 41 ; p = 0, 01). Korelacija između učestalosti pogoršanja tijekom prve dvije godine bolesti i trajanja života nije postojala. Upute koje su bile priložene EDMUS-u bile su potpune, instalacija i rad programom jednostavni. Računalna obrada jedne povijesti bolesti iznosila je od 30 minuta do 6 sati. Zaključci: Srednje trajanje života MS bolesnika u Hrvatskoj kraće je od ostalog stanovništva. MS bolesnik zahtijeva liječničku i društvenu pomoć oko 20 godina. Rani nastup bolesti, brza progresija i raniji nastup invalidnosti učestaliji su u MS bolesnika iz Gorskog kotara (zona visokog rizika za MS). Imunosupresivna terapija utječe na tijek i prognozu bolesti jednog dijela MS bolesnika, Učestalost pogoršanja u prvim godinama bolesti ne utječe na kvalitetu prognoze MS. Računalni program EDMUS pokazao se zadovoljavajućim na stručnom i istraživačkom polju MS ; zahtjeva ispravke, posebice u algoritmima dijagnostičkih kriterija za MS. |
