| Sažetak | Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj sekretomog statusa osoba na
razvoj pločastog karcinoma usne šupljine, te razjasniti hipoteze koje se navode u literaturi, a
koje upućuju da bi neprisutnost antigena ABO(H) u slini mogao biti predisponirajući faktor u
razvoju ove bolesti.
Ispitanici i metode: Ispitivanje je učinjeno na 57 bolesnika sa dijagnozom oralnog karcinoma.
Isti broj osoba imali srno i u kontrolnoj grupi, kod kojih nije verificirana nikakva patološka
promjena u ustima. Prosječna životna dob bolesnika bila je 62 godine, bilo je 10 žena i 47
muškaraca. Kontrolnu grupu sačinjavao je isti broj muškaraca i žena prosječne životne dobi
60 godina.
Ispitanicima i jedne i druge grupe uzet je uzorak sline, te je učinjen test aglutinacije po
Wieneru i određen sekretomi status.
Svim ispitanicima eksperimentalne grupe (bolesni) učinjena je biopsija i patohistološka
analiza, i svi su imali dijagnozu planocelulamog karcinoma. Stadiji bolesti su bili vrlo
različiti, u zavisnosti od toga kada su se pacijenti javili liječniku. Kod svih pacijenata radilo se
o primarnom tumoru i nijedan nije prethodno liječen od iste bolesti.
Rezultati: U eksperimentalnoj grupi 45 ispitanika od ukupno 57 su sekretori ili 78,95 % dok
kod 12 bolesnika nije prisutan antigen krvnih grupa u slini, što iznosi 21,05 %.
U kontrolnoj grupi 4 7 osoba su sekretori ili 82,46%, i 1 O osoba su nesekretori ili 17 ,54 %.
Razlika između kontrolne i eksperimentalne grupe nije statistički značajna ((x2=0,056; p=0,81
(p>0,05)).
Zaključak: U našoj skupini ispitanika nema značajnije razlike u postotku sekretora i
nesekretora između bolesne i zdrave populacije. Može se zaključiti da sekretomi status osobe
ne utiče na razvoj pločastog karcinoma usne šupljine, i ne može se razmatrati kao faktor rizika
u obolijevanju od ove bolesti. |
