U radu je ispitivan utjecaj obrade niskotlačnom plazmom na uzorcima kulirnog pletiva od pamučnih, viskoznih, liocelnih, modalnih i mikromodalnih vlakana u svrhu poboljšanja kvalitete digitalnog ink jet otiska. Primjenom plazme na materijalima mijenjaju se fizikalna i kemijska svojstva supstrata te dolazi do promjena koje se očituju promjenom morfologije površine. U radu je provedena aktivacija površine obradom niskotlačne plazme na uzorcima pletiva s ciljem poboljšanja funkcionalnih svojstava površine. Uzorci su obrađivani kisikovom i argonovom plazmom, te su nakon obrade plazmom podvrgnuti digitalnom ink jet pigmentnom tisku. Nakon digitalnog otiska ispitivana je postojanost tiska na pranje i habanje. Učinkovitost predobrade plazmom na postojanost digitalnog pigmentnog ink jet otiska karakterizirana je analizom površine vlakana FE-SEM mikroskopom, a kvaliteta i dubina tiska spektroskopskom analizom koordinata boje prema CIEL*a*b* sustavu, K/S vrijednošću i ukupnom promjenom boje (dE). Postojanost otiska analizirana je i nakon procesa pranja objektivnom karakterizacijom spektralnih karakteristika boje, a nakon postupka habanja promjenom mase i vizualnim izgledom površine uzoraka pletiva. Rezultati pokazuju da predobrade plazmom mijenjaju površinu vklakana, posebno pamučnih koja su prije obrade hidrofobna, te nakon procesa predobrade postaju hidrofilna i dostupnija za vezanje pigmentnog tiska. Analizom površine elektronskim mikroskopom vidljiv je značajan utjecaj plazme na raspodjelu, prekrivenost i vezanje pigmentne paste i poliakrilatnog veziva na razini površine vlakana s izraženim pigmentima tiskarske paste po površini. Takav učinak naročito je vidljiv nakon predobrade argonovom plazmom; tisak je postojan i ugrađen je u dubljim dijelovima površine vlakana nastalih usljed fizikalnog djelovanja argona u plazmi. Analizom postojanosti otiska nakon procesa pranja i habanja ukazuju na pozitivan utjecaj plazme, jer su K/S vrijednosti više i izražena je ukupna promjena obojenja (dE) koja je pokazatelj promjene tona i zasićenosti boje. Postojanost boje se nakon pranja kod pamučnih uzoraka ne smanjuje, za razliku od umjetnih celuloznih vlakana kod kojih se bilježi lagano smanjenje dubine obojenja. Nakon predobrade kisikovom plazmom kod pamuka dubina obojenja i postojanosti digitalnog otiska, znatno je bolja u odnosu na neobrađeni uzorak, i uzorak predobrađen argonovom plazmom. Usporedbom uzoraka prije i nakon pranja (neobrađene i predobrađene plazmama), svi uzorci nakon pranja imaju veću dubinu obojenja i zadržavaju postojanosti. Kod uzoraka pletiva iz umjetnih celuloznih vlakana postojanost boje i dubina obojenja nakon predobrada plazmom se uglavnom smanjuje. Otpornost otiska na habanje je dobra, te se bilježi lagano smanjuje mase povećanjem broja ciklusa habanja.