Naslov Utjecaj kolokacija na leksički razvoj učenika mlađe školske dobi
Naslov (engleski) Impact of collocations on the lexical development of younger school age students
Autor Marina Kožinec
Mentor Dunja Pavličević-Franić (mentor)
Član povjerenstva Lidija Cvikić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Katarina Aladrović Slovaček (član povjerenstva)
Član povjerenstva Dunja Pavličević-Franić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet (Katedra za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu) Zagreb
Datum i država obrane 2021-06-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija Razvojna psihologija
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Pedagogija Didaktika
Sažetak Kolokacije su kao višerječni niz odnosno višečlane leksičke jedinice, u hrvatskome jeziku nedovoljno istražene, a osobito kad je riječ o kolokacijskim odnosima u ranome jezičnome diskursu. Ipak, posljednjih se godina u hrvatskoj literaturi počelo posvećivati više pozornosti kolokacijama, a provedena su i istraživanja koja su doprinijela njihovomu boljem razumijevanju.
Cilj je ovoga rada bio ispitati usvojenost kolokacijskih odnosa kod učenika mlađih razreda osnovne škole te učeničku osjetljivost za kolokacije, odnosno utvrditi koliko učenici na kraju prvoga obrazovnoga razdoblja razumiju i upotrebljavaju kolokacije. U nastavi Hrvatskoga jezika kolokacijske vježbe pripadaju podskupini leksičko-semantičkih vježbi. Leksičke vježbe općenito potiču razvoj komunikacijske kompetencije učenika. U ranojezičnome razdoblju učenici jezik usvajaju i uče u konkretnoj svakodnevnoj komunikaciji pa leksičke vježbe valja što češće provoditi. Stoga je za potrebe ovoga diplomskoga rada provedeno istraživanje u dvama četvrtim razredima Osnovne škole Antuna Augustinčića u Zaprešiću. Ispitanici su bili podijeljeni na kontrolnu i eksperimentalnu skupinu. Instrumenti istraživanja bili su anketni upitnici i testovi načinjeni posebno za potrebe ovoga rada. Obje su skupine ispitanika rješavale isti početni i završni test. Početni je test ukupno rješavao 31 ispitanik (N=31), a završni test 25 ispitanika (N=25). Nakon inicijalnoga testiranja s eksperimentalnom su skupinom organizirana dva školska sata kolokacijskih vježbi, dok u kontrolnoj skupini vježbe nisu provedene. Temeljni je cilj istraživanja bio ispitati postoji li razlika u razumijevanju i uporabi kolokacija između kontrolne i eksperimentalne skupine na početku i na kraju istraživanja, nakon što su s eksperimentalnom skupinom provedene kolokacijske vježbe. Rezultati istraživanja pokazali su da su ispitanici eksperimentalne skupine bolje riješili završni test od ispitanika kontrolne skupine, no ta se razlika nije pokazala statistički značajnom. Uzmu li se u obzir varijable spola i završne ocjene iz Hrvatskoga jezika na kraju školske godine, vidljivo je da su djevojčice bile nešto uspješnije od dječaka te da su ispitanici s višom završnom ocjenom postigli znatno bolje rezultate od ispitanika s nižom završnom ocjenom.
Sažetak (engleski) Collocations as a multi word expressions, i. e. multi-member lexical units, are an insufficiently researched area in the Croatian language, especially when it comes to collocational relations in the early language discourse. However, in recent years, more attention has been paid to collocations in Croatian literature and research has been conducted that has contributed to a better understanding of them.
The aim of this study was to examine the acquisition of collocational relations in younger grades of primary school students and studentˈs sensitivity to collocations , i. e. to determine to what extent students understand and use collocations at the end of the first educational cycle. Collocation exercises belong to a subgroup of lexical-semantic exercises in Croatian language learning and teaching. Lexical exercises encourage the development of studentsˈ communication competence in general. In the early language discourse students acquire and learn the language in concrete everyday communication, so lexical exercises should be conducted as often as possible. Therefore, for the purposes of this thesis, research was conducted in two 4th grades in the Antun Augustinčić Primary School in Zaprešić. The participants were divided into a control and an experimental group. The research instruments were tests made specifically for the purposes of this research. Both groups of participants solved the same initial and final test. The initial test was solved by a total of 31 participants (N=31), and the final test was solved by a total of 25 participants (N=25). After the initial testing, collocation exercises were held for two 45-minute class periods with the experimental group, while in the control group the exercises were not conducted. The basic aim of the study was to examine whether there is a difference in the understanding and use of collocations between the control and the experimental group at the beginning and at the end of the study, after the collocational exercises were held with the experimental group. The results of the research showed that the examinees of the experimental group solved the final exam better than the examinees of the control group. However, this difference is not statistically significant. If gender variables and final Croatian language grades at the end of the last school year are taken into account, it is evident that girls were slightly more successful than boys and that participants with a higher final grade achieved significantly better results than participants with a lower final grade.
Ključne riječi
usvajanje i učenje hrvatskoga jezika
leksička kompetencija
kolokacije
kolokacijska kompetencija
Ključne riječi (engleski)
language acquisition
language learning
lexical competence
collocations
collocational competence
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:147:694339
Studijski program Naziv: Učiteljski studij Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-01-19 11:13:29