| Sažetak | Učenje je proces kojim iskustvo ili vježba proizvode promjene u mogućnostima obavljanja određene aktivnosti (Zarevski, 2002). Iz toga slijedi da je i učenje jezika proces čijim ovladavanjem dovodimo do promjena u našim životima te je upravo komuniciranje na materinskome i stranome jeziku preduvjet uspješnog razvoja ostalih ključnih kompetencija u odgojno-obrazovnom procesu (Pavličević-Franić, 2011). Jezična biografija je biografski iskaz u kojemu pripovjedatelj kao temu svojega pripovijedanja uzima jezik ili jezike, stavljajući poseban naglasak na usvajanje i korištenje jezika (Nekvapil, 2004 prema Abramac, 2016). Barth (2004, prema Abramac 2016) navodi da su jezične biografije važno metodološko sredstvo kojim se upotpunjavaju manje ili više objektivni opisi istraživača sa subjektivnim podacima ispitanika. Cilj je ovoga rada bio ispitati postoji li povezanost između jezične biografije učenika i motivacije za učenje jezika. Točnije, istražiti odnos između učenikove jezične pozadine (materinskog jezika, jezika okoline i učenja drugih jezika) i motivacije za učenje jezika općenito. U istraživanju je sudjelovalo 38 roditelja učenika upisnih u Američku međunarodnu školu u Zagrebu te se rezultati istraživanja temelje na tim prikupljenim podatcima. Uzorak je bio prigodan, a prikupljan je online upitnikom izrađenim za potrebe ovog istraživanja. Uzorak ispitanika čini 76,3 % (f = 29) žena, odnosno majki i 23,7 % (f = 9) muškaraca, odnosno očeva. Rezultati ovoga istraživanja djelomično su potvrdili kako postoji povezanost između jezičnih biografija učenika, odnosno materinskih jezika učenika, drugih jezika kojim govore i jezika okruženja s motivacijom za učenje jezika. Istraživanje je pokazalo da je materinski jezik sudionika (roditelja) u statistički značajnoj pozitivnoj korelaciji s materinskim jezikom djeteta. Iščitavanje ovakvog nalaza sugerira da je jezik djeteta uistinu povezan s jezikom okoline, a utjecaj okoline na učenje jezika valja dodatno istražiti, u čemu nalazi u ovome istraživanju mogu biti bogata istraživačka podloga. Također, rezultati pokazuju da su među majkama najzastupljeniji jezici češki (21,1 %, f = 8), hrvatski (36, 8%, f = 14) i engleski (10, 5 %, f = 4) kao materinski jezici kojima se majke primarno sporazumijevaju. Raspodjela primarnih jezika kod očeva slična
je prethodnoj, na što se nadovezuju materinski jezici djeteta. Govoreći o motivaciji, važno je istaknuti sljedeći nalaz; materinski jezik sudionika statistički je pozitivno koreliran s motivacijom sudionika za učenje hrvatskog jezika (r=0.41, p<.01) te procjenom o vlastitoj razini znanja hrvatskoga jezika (r=0.70, p<.01).
Nalazi ovoga istraživanja mogu biti od velike koristi za razvoj Američke međunarodne škole u Zagrebu, u okviru učenja jezika, s obzirom da je istraživanje pokazalo kako je najučestaliji razlog upisa djece u navedenu školu upravo učenje engleskoga jezika. Na kraju, podatci prikupljeni ovim istraživanjem premašuju potrebe samog istraživanja, što implicira na daljnja istraživanja u ovome području. |
| Sažetak (engleski) | Learning is the process in which experience or practice causes changes in abilities to perform a certain action (Zarevski, 2002). From it derives, that learning languages is the process which leads to change in our lives when and if mastered, and being able to communicate in both native and foregin language is the prerequisite of successful development of other key competences in the educational process (Pavličević-Franić, 2011). Language biography is the biographical report in which the narrator researches about language or langauges, highlighting language acquisition and the use of the same (Nekvapil, 2004 according to Abramac, 2016). Barth (2004, according to Abramac 2016) states that language biographies are important methodological mean which compliments less or more objective descriptions with the subjective participant data. The aim of this research was to examine the existence of the correlation between language biography of the student and motivation for learning the language. To be more specific, to examine the relationhip between the student's background (native language, language of the environment and learning of other languages) as well as the motivation in general. 38 parents of the students who are enrolled at American International School of
Zagreb, participated in this research and the results are based upon collected data. The sample was convenient, and the data was collected via online questionnaire made for the purpose of this research. The sample consists of 76,3 % (f = 29) women, that is mothers and 23,7 % (f = 9) men, that is fathers. Results of this research partially confirmed the connection between language biographies of the students, more specifically their native languages, other languages they speak and language of the environment with the motivation for learning languages. Research showed that correlation between native language of the participants (parents) and the native language of the child is statistically significant. This would mean that language of the child is truly connected to the one of the environment, and the effect of the environment on learning needs further research and this research can provide a good base for it. Furthermore, results show that between mothers, the most represented languages are Czech (21,1 %, f = 8), Croatian (36, 8%, f = 14) and English (10, 5 %, f = 4) as native languages which mothers use. The distribution of languages among fathers is similar, and the same goes for the children. Speaking of motivation, it is important to stress out that the native language of the participants positively correlates with learning motivation of Croatian language (r=0.41, p<.01) as well as the assessment of personal level of Croatian language knowledge (r=0.70, p<.01).
This research’s findings can be of a great contribution for development of American Interantional School of Zagreb, in regards to language learning, since the research showed the primary cause of enrollement is English language learning. In the end, data collected as a part of this research exceeds the need of the research itself which encourages further researches in this area. |
