Sažetak | Kada govorimo o dječjem vrtiću uobičajeno je mišljenje da je to ustanova u
kojoj se odgajaju djeca po jasno utvrđenim programima, organizacijom vremena,
okruženjem, materijalima i svemu što čini instituciju vrtića. Ono što razlikuje jedan
vrtić od drugoga jesu filozofije odgoja, odnosno koncepcije, okruženje i opća kultura
društva koji zajedno čine kontekst vrtića koji svaki vrtić čini autentičnim. Ne
umanjujući vrijednosti vrtića takvog tipa, suvremeni pedagozi, odgojitelji, liječnici i
ostali stručnjaci u radu s djecom složili su se da bi djecu trebalo vratiti u prirodu.
Kako bi pobjegli od rigidnih normi, visoke tehnologije i stresnog života današnjice,
koji danas ostavlja traga i na najmlađima, javlja se šumski dječji vrtić kao pedagoška
alternativa. Premda se počeo pojavljivati i popularizirati u mnogim državama ,
„outdoor curriculum“ prevladava u Danskoj u kojoj se prvi puta pojavio, ostalim
skandinavskim zemljama te u državi s najviše šumskih vrtića – Njemačkoj.
Ovaj rad bavi se upravo šumskim vrtićima kao pedagoškom alternativom.
Cilj rada je informiranje i učenje o outdoor kurikulumu približavanjem prakse
šumskih vrtića sadašnjim, ali i budućim odgojiteljima i roditeljima. Nadalje, rad kao
cilj ima osvještavanje održivog razvoja, populariziranje života i boravka u prirodi te
povratku prirodnim vrijednostima. Rad se bavi prednostima, ali i izazovima koje nam
pruža priroda pa samim time i praksa u takvom okruženju. |