| Sažetak | In today's world, numerous factors contribute to shaping one's identity. Be it through something visible or invisible, important or less important, an identity is something that follows people throughout their entire lives. One should not forget the power of language and how knowing different languages can help in discovering the world outside, but also in finding one's inside world, an identity, through those languages.
This thesis aimed to research how bilinguals in the region of Istria, more specifically from the western coast of Istria, perceive and interpret their language identities by using a language portrait as a main research tool. In total, there were ten participants in this study, five of them were 4th-grade students from a local primary school in the City of Novigrad, and five of them were adults who live in the City of Novigrad and the Municipality of Tar-Vabriga. All participants are bilingual, and even multilingual speakers. First, we tried to determine how bilingual/multilingual speakers perceive their language identity. Furthermore, as the participants are not the same age, we wanted to see if there are any differences in selfconception of language identity between adults and children. The third question we tackled was whether bilingual/multilingual speakers perceive vertical and horizontal multilingualism. Finally, the last question that we tried to answer was if bilingual/multilingual speakers perceive music as an independent language.
Before doing the main part of the research, which involved filling out language portraits, the participants were supposed to answer a few questions about themselves and the languages that they actively use as this would help us gain a more detailed insight into their language biography and multilingualism. The participants were supposed to create their language identities by filling out their language portraits. The idea was to mark each language with a certain colour and place it on any part of the body on a piece of paper that contained an empty body silhouette (a language portrait). While creating their language portraits, each step was followed by an explanation of their choices and decisions.
The results were not conclusive, as the research was done on a small sample of participants. However, we managed to get an insight into how one creates and perceives their own language identity – how the thought process of choosing colours and body placement was made, as well as managing to find differences in self-conception on language identity betweenadults and children. Moreover, we did determine why participants did or did not perceive vertical and horizontal multilingualism, and under which conditions the participants decided that music was an independent language for them. These findings might help future teachers and language teachers who work in bilingual communities to help them understand their students, as they offer a small insight into forming and perceiving one's language identity. |
| Sažetak (hrvatski) | U današnjem svijetu postoje brojni faktori koji utječu na izgradnju nečijeg identiteta. Bilo to kroz nešto vidljivo ili nevidljivo, važno ili manje važno, identitet je nešto što ljude prati kroz cijeli život. U moru svega, ne smije se zaboraviti moć jezika i kako poznavanje različitih jezika uvelike može pomoći prilikom istraživanja vanjskog svijeta, ali ujedno i u istraživanju vlastitog unutarnjeg svijeta, identiteta, putem tih jezika.
Cilj ovoga rada bio je istražiti kako dvojezični govornici iz Istarske županije, to nije preciznije rečeno sa zapadne obale Istre, poimaju i interpretiraju vlastite jezi ne identitete s pomoću upotrebe jezičnog portreta kao glavnog instrumenta istraživanja. Sveukupno, u istraživanju je sudjelovalo deset ispitanika, petero učenika četvrtog razreda iz osnovne škole grada Novigrada te petero odraslih osoba koji žive na podru ju grada Novigrada i općine Tar-Vabriga. Svi ispitanici su dvojezični, čak i višejezični govornici. Ponajprije, pokušali smo istražiti na koji način dvojezični/višejezični govornici poimaju svoje jezične identitete. Nadalje, kako su ispitanici u različitim godinama, htjeli smo istražiti postoje li razlike u samopoimanju jezičnog identiteta u djece i odraslih. Treće istraživačko pitanje koje smo pokušali odgonetnuti jest poimaju li dvojezični, odnosno višejezični govornici vertikalnu i horizontalnu višejezičnost. Na samome kraju, posljednje pitanje na koje smo pokušali dati odgovor je poimaju li dvojezični, tj. višejezični govornici glazbu kao samostalan jezik. Prije provođenja glavnog dijela istraživanja, koji je bio ispunjavanje jezičnog portreta, ispitanici su morali odgovoriti na nekoliko pitanja vezana o sebi te o jezicima kojima raspolažu i koje aktivno koriste, kako bismo imali bolji uvid u njihovu jezičnu biografiju i okolnosti višejezičnosti. Zatim, ispitanici su imali zadatak ispuniti i stvoriti vlastiti jezi ni identitet ispunjavanjem jezičnog portreta. Zamisao je bila označiti svaki jezik određenom bojom te označiti taj jezik na bilo kojem dijelu tijela u kojem ispitanik osjeća taj jezik, ispunjavaju i pritom papir na kojem se nalazila prazna silueta čovjeka, tzv. jezični portret. Prilikom ispunjavanja jezičnog portreta, ispitanici su usmeno objašnjavali svaki korak, tj. nadopunu na svojem jezičnom portretu.
S obzirom na to da je istraživanje napravljeno na malom uzorku, rezultati nisu definitivni. Međutim, uspjeli smo dobiti uvid u kreiranje i poimanje nečijeg jezičnog identiteta – koji je misaoni proces biranja boja i mjesta na tijelu prilikom označavanja jezika, isto kao što smo uspjeli pronaći razlike u samopoimanju jezičnog identiteta u odraslih i djece. Nadalje, uspjeli smo odrediti razloge zbog kojih ispitanici (ne)poimaju vertikalnu i horizontalnu višejezičnost te koji su uvjeti potrebni da bi ispitanici odlučili da je glazba samostalan jezik za njih. Ova otkri a mogu biti korisna budu im učiteljima razredne nastave i učiteljima stranih jezika koji rade u školama koje spadaju u dvojezične sredine jer e na taj način barem djelomično razumjeti svoje učenike, jer otkri a nude barem djelić uvida u formiranje i poimanje jezičnog identiteta. |
