| Naslov | Stavovi zagrebačkih srednjoškolaca o vršnjačkom zlostavljanju |
| Naslov (engleski) | Attitudes of Zagreb High School students About Peer Abuse |
| Autor | Jelena Ćorluka |
| Mentor | Martina Knežević (mentor) |
| Mentor | Lana Batinić (komentor) |
| Član povjerenstva | Tihana Brkljačić (predsjednik povjerenstva) |
| Član povjerenstva | Josip Bošnjaković (član povjerenstva) |
| Član povjerenstva | Martina Knežević (član povjerenstva) |
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj | Hrvatsko katoličko sveučilište
(Odjel za psihologiju)
Zagreb |
| Datum i država obrane | 2024-07-10, Hrvatska |
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana | DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija |
| Sažetak | Zlostavljanje se definira kao dugotrajna i ponavljajuća izloženost negativnim iskustvima od strane jedne ili više osoba, a kao socijalni fenomen često je prisutno u školskom okruženju. Prethodno provedena istraživanja bavila su se tematikom vršnjačkog zlostavljanja, pokušavajući bolje objasniti njegove vrste i uloge koje su u njega uključene. S obzirom na brojne negativne posljedice koje vršnjačko zlostavljanje može ostaviti na osobu, važno je što bolje razumijeti zbog čega do vršnjačkog zlostavljanja dolazi, kako ga učenici doživljavaju i definiraju, pogotovo u današnje vrijeme u kojem se sve više spominje zlostavljanje putem interneta. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti kako srednjoškolci percipiraju, objašnjavaju te (ne)interveniraju u situacijama vršnjačkog zlostavljanja. Sudionici su bili zagrebački srednjoškolci koji su sudjelovali u četiri fokus grupe. Tematskom analizom dobivene su četiri teme – definiranje vršnjačkog zlostavljanja, situacije vršnjačkog zlostavljanja, uloge uključene u vršnjačko zlostavljanje i razmišljanja o prevenciji i intervenciji. Sudionici vršnjačkim zlostavljanjem smatraju negativan odnos prema osobi njihove dobi te kao najvažniju ulogu ističu ulogu promatrača. Prema žrtvama imaju pozitivan stav. Kao glavni motivator za zlostavljanje navode želju za popularnošću i moći , dok je empatija glavno obilježje onih koji pomažu žrtvama. Također, sudionici kritički promišljaju o programima prevencije i intervencije s kojima su se imali prilike susresti te navode kako bi se s programima trebalo započeti od samog početka školovanja, s naglaskom na empatiji, stvarnim i aktualnim primjerima te edukaciji cijele okoline učenika. |
| Sažetak (engleski) | Abuse is defined as long-term and repeated exposure to negative experiences by one or more persons, and as a social phenomenon it often exists in the school environment. Previous research on the subject of peer abuse/bullying was trying to better explain its types and the roles involved in it. Considering the numerous negative consequences that bullying can have on a person, it is important to better understand why bullying occurs, how students perceive and define it, especially in today's time when cyberbullying is being mentioned increasingly. The aim of this research was to investigate how high school students perceive, explain and (do not)intervene in bullying situations. Participants were high school students from Zagreb who participated in four focus groups. The thematic analysis resulted in four themes – defining bullying, bullying situations, roles involved in bullying, and thoughts on prevention and intervention. The participants consider bullying as a negative attitude towards a person their own age, and they point out the role of the bystander as the most important role. They have a positive attitude towards the victims. As the main motivator for bullying they highlight the desire for popularity and power, while empathy is the main characteristic of those who help the victims. Also, the participants critically reflect on the prevention and intervention programs they have had the opportunity to be involved in and state that the programs should be included from the very beginning of schooling, with an emphasis on empathy, realistic and current examples and education of the entire student environment. |
| Ključne riječi |
|
| Ključne riječi (engleski) |
|
| Jezik | hrvatski |
| URN:NBN | urn:nbn:hr:224:914560 |
| Studijski program | Naziv: Psihologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.) |
| Vrsta resursa | Tekst |
| Način izrade datoteke | Izvorno digitalna |
| Prava pristupa | Pristup korisnicima matične ustanove |
| Uvjeti korištenja |  |
| Datum i vrijeme pohrane | 2024-07-16 09:45:21 |
