Naslov Doprinos nekih obiteljskih i individualnih karakteristika kvaliteti romantičnih odnosa
Naslov (engleski) Contribution of Some Family and Individual Characteristics in the Quality of Romantic Relationships
Autor Dolores Kurtela
Mentor Lana Batinić (mentor)
Član povjerenstva Ivana Vrselja (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Lana Batinić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Krunoslav Matešić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Hrvatsko katoličko sveučilište (Odjel za psihologiju) Zagreb
Datum i država obrane 2024-09-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija
Sažetak Ulazak u romantične odnose predstavlja važan razvojni zadatak tijekom odrastanja, a tijekom rane odrasle dobi romantične veze postaju ozbiljnije, intimnije i predane. Ljubomora je dosljedan prediktor kvalitete romantične veze, ali nisu dovoljno jasni njezini učinci na romantičnu vezu. Važnost samopoštovanja se često spominje u kontekstu romantične veze, dok je sramežljivost slabije istraživana. Obitelj je mjesto gdje osoba stječe prva znanja o romantičnim vezama i gdje razvija vještine koje
... Više kasnije imaju utjecaja na odnos s partnerom. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između ljubomore, samopoštovanja, sramežljivosti i nekih obiteljskih karakteristika te njihov doprinos kvaliteti romantične veze.
Sudionici ovog istraživanja bili su mladići i djevojke (N= 239) u dobi od 18 do 30 godina (tzv. odrasli u nastajanju) koji su minimalno tri mjeseca u heteroseksualnoj vezi te ne kohabitiraju s partnerom. Sudionici su ispunjavali Indeks bračne kvalitete (QMI), Rosenbergovu skalu samopoštovanja (RSE), Revidiranu skalu sramežljvosti (RCBS), Multidimenzionalnu skalu ljubomore (MJS), Skraćenu skalu obiteljskih odnosa (BFRS) i Upitnik sociodemografskih podataka formiran za potrebe ovog istraživanja.
Kod mladića, dobivena je negativna povezanost kognitivne ljubomore sa samopoštovanjem, kohezijom i konfliktom, dok je sramežljivost negativno povezana sa samopoštovanjem, kohezijom i ekspresivnosti. Kod djevojaka su dobiveni slični rezultati, osim što je kognitivna ljubomora negativno povezana samo s konfliktom, a samopoštovanje je pozitivno povezano sa svim aspektima obiteljskog funkcioniranja. Regresijskom analizom kognitivna ljubomora i kohezija kao aspekt obiteljskog funkcioniranja pokazale su se značajnim prediktorima kvalitete romantične veze. Emocionalna i ponašajna ljubomora, sramežljivost, samopoštovanje te ekspresivnost i konflikt kao aspekti obiteljskog funkcioniranja nisu se pokazali značajnim prediktorima kvalitete romantične veze.
Ovi nalazi pomažu u razumijevanju kako određeni mentalni procesi i neke karakteristike obiteljske dinamike doprinose percepciji i iskustvu ljubavne veze. S obzirom da se kognitivna ljubomora odnosi na misli i sumnje vezane uz potencijalne prijetnje vezi, istraživanje daje uvid u važnost smanjenja negativnih misli i sumnji radi poboljšanja kvalitete veze. Također, rezultati ukazuju na važnost pozitivnog obiteljskog okruženja i povezanosti unutar obitelji u razvoju i održavanju kvalitetnih romantičnih odnosa. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski) Entering romantic relationships represents an important developmental task during adolescence, and in early adulthood, romantic relationships become more serious, intimate, and committed. Jealousy is a consistent predictor of the quality of a romantic relationship, but its effects on the relationship are not entirely clear. The importance of self-esteem is often mentioned in the context of romantic relationships, while shyness has been less explored. The family is the place where a person
... Više acquires their first knowledge about romantic relationships and where they develop skills that later impact their relationship with a partner. The aim of this research was to examine the relationship between jealousy, self-esteem, shyness, and certain family characteristics, and their contribution to the quality of a romantic relationship.
The participants in this study were young men and women (N=239) aged 18 to 30 years (so-called emerging adults) who have been in a heterosexual relationship for at least three months and do not cohabit with their partner. The participants completed the Quality of Marriage Index (QMI), the Rosenberg Self-Esteem Scale (RSE), the Revised Cheek and Buss Shyness Scale (RCBS), the Multidimensional Jealousy Scale (MJS), the Brief Family Relationship Scale (BFRS), and a sociodemographic questionnaire developed for this research.
Among young men, a negative correlation was found between cognitive jealousy and self-esteem, cohesion, and conflict, while shyness was negatively correlated with self-esteem, cohesion, and expressiveness. Among young women, similar results were obtained, except that cognitive jealousy was negatively correlated only with conflict, and self-esteem was positively correlated with all aspects of family functioning. Regression analysis showed that cognitive jealousy and cohesion, as an aspect of family functioning, were significant predictors of the quality of a romantic relationship. Emotional and behavioral jealousy, shyness, self-esteem, and expressiveness and conflict as aspects of family functioning were not significant predictors of the quality of a romantic relationship.
These findings help in understanding how certain mental processes and some characteristics of family dynamics contribute to the perception and experience of a romantic relationship. Given that cognitive jealousy involves thoughts and doubts related to potential threats to the relationship, the research provides insight into the importance of reducing negative thoughts and doubts to improve relationship quality. Additionally, the results highlight the importance of a positive family environment and cohesion within the family in developing and maintaining quality romantic relationships. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Romantična veza
ljubomora
samopoštovanje
sramežljivost
obitelj
Ključne riječi (engleski)
Romantic relationship
jealousy
self – esteem
shyness
family
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:224:792120
Studijski program Naziv: Psihologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-11-11 10:22:55