U radu Djelovanje Hrvatskog pjevačkog društva Preporod od 1907. do 1945. godine, na temelju arhivske građe i literature, autorica nastoji prikazati kulturne i društvene prilike Dugog Sela u prvoj polovici 20. stoljeća, kao i važnost djelovanja pjevačkih društava. Pjevačka su društva na hrvatskim prostorima s djelovanjem počela već početkom 19. stoljeća, a njihova se djelatnost širila zajedno s procvatom građanske kulture i umjetnosti. Njihov je cilj, uz buđenje nacionalne svijesti glazbom, bio njegovanje hrvatske kulture i umjetnosti pa su pjevačka društva sve do Prvog svjetskog rata bila jedan od glavnih pokretača kulturno-umjetničkih zbivanja u gradovima i manjim mjestima, organiziranjem raznih koncerata i zabava. Rad se temelji na djelovanju Hrvatskog pjevačkog društva Preporod iz Dugog Sela, osnovanog 1907. godine kao Crkveno-pjevačko društvo – podružnica Svete Cecilije. Preporod je bio jedan od glavnih nositelja svih kulturno-umjetničkih zbivanja u dugoselskom kraju. Na temelju istraživanja organizacije i aktivnosti Preporoda, autorica će odgovoriti na pitanje koliki je bio njegov značaj i doprinos za Dugo Selo, na osnovu njegovanja crkvene, svjetovne i narodne pjesme te promicanja kulturno-umjetničke djelatnosti u tom kraju.