Naslov Prevalencija i čimbenici rizika za postporođajnu depresiju: presječno istraživanje Naslov (engleski) Prevalence and Risk Factors for Postpartum Depression: Cross-Sectional
Study Autor Karmen Sovulj Mentor Marta Čivljak (mentor)Član povjerenstva Ana Tikvica Luetić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Sandra Nakić Radoš (član povjerenstva)Član povjerenstva Marta Čivljak (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Hrvatsko katoličko sveučilište Datum i država obrane 2023-09-25, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Sažetak Uvod: Postporođajno razdoblje je vrlo osjetljiv period u životu žene. Jedan od
značajnijih javnozdravstvenih problema koji utječe na zdravlje majke i djeteta je postporođajna
depresija.
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost te čimbenike rizika koji pridonose
postporođajnoj depresiji.
Metode: Istraživanje je provedeno od studenog 2022. do travnja 2023. na prigodnom
uzorku majki (N=195) koje imaju djecu starosti do 6 mjeseci tijekom kućnih posjeta
patronažnih sestara na području Zagreba, osobno tijekom kućne posjete ili online putem
Google obrasca. Upitnik za majke je bio glavni instrument mjerenja. Sastojao se od tri dijela:
pitanja o sociodemografskim podacima, Edinburškog upitnika postporođajne depresije te
Multidimenzionalne skale percipirane socijalne podrške.
Rezultati: Većina sudionica imala je visoku stručnu spremu, bile su u bračnom odnosu
te djecu isključivo hrane dojenjem na zahtjev. Simptomi postporođajne depresije različitog
intenziteta su bili prisutni u 43 (22,05 %) sudionice. Utvrđeno je da se učestalost postporođajne
depresije ne razlikuje s obzirom na hranjenje (χ2 (2) = 4.75; p>.05) i zrelost djeteta (χ2 (2) = .14;
p>.05), ali se razlikuje s obzirom na izostanak emocionalne podrške supruga (χ2 (2) = 18.93;
p<.05) te prethodne mentalne poremećaje (χ2 (2) = 6.85; p<.05). Odnosno, majke s prethodnim
mentalnim poremećajima i one koje su manje zadovoljne podrškom supruga imaju više
simptoma depresije od majki koje nemaju prethodne mentalne poremećaje i zadovoljne su
podrškom supruga. Također, utvrđeno je da majke sa simptomima depresije imaju nižu razinu
podrške od drugih značajnih drugih osoba, obitelji i prijatelja od majki bez simptoma
depresije.
Zaključak: Prevalencija postporođajne depresije u uzorku je bila visoka te se pokazalo
da na njezinu pojavu utječu sljedeći čimbenici rizika, kao što su; prethodni mentalni
poremećaji, manje zadovoljstvo emocionalnom podrškom od strane supruga te niža razina
socijalne podrške od značajnih drugih osoba, obitelji i prijatelja. Važno je osvijestiti problem
visoke učestalosti postporođajne depresije te na vrijeme prepoznati simptome kako bi se
poduzele potrebne mjere i rodiljama pružila adekvatna psihosocijalna podrška.
Sažetak (engleski) Background: The postpartum period is a very sensitive period in a woman's life. One
of the most significant public health problems affecting the health of the mother and child is
postpartum depression.
Aim: The aim of this research was to determine the frequency of risk factors that
contribute to the development of postpartum depression.
Methods: The research was conducted from November 2022 to April 2023 on a
convenient sample of mothers (N=195) who have children up to 6 months of age during home
visits by visiting nurses in the area of Zagreb, during a home visit or online via a Google form.
The survey questionnaire for mothers was the main measuring instrument. It consisted of
three parts: questions about sociodemographic data, the Edinburgh Postnatal Depression Scale
and the Multidimensional Scale of Perceived Social Support.
Results: Most of the respondents had a university degree, were married and
exclusively breastfed their children on demand. Symptoms of postpartum depression of
varying intensity were present in 43 (22.05%) participants. It was found that the frequency of
postpartum depression did not differ in respect with feeding (χ2 (2) = 4.75; p>.05) and maturity
of the child (χ2 (2) = .14; p>.05), in contrast to the variables lack of emotional support from the
husband (χ2 (2) = 18.93; p<.05) and previous mental disabilities (χ2 (2) = 6.85; p<.05). In other
words, mothers with previous mental disabilities and those who are less satisfied with their
husband's support have more depressive symptoms than mothers who do not have previous
mental disabilities and are more satisfied with their husband's support. Also, it was found that
mothers with depressive symptoms have a lower level of support from significant others,
family and friends than mothers without depressive symptoms.
Conclusion: The prevalence of postpartum depression in the sample was high, and it
was shown that its occurrence is influenced by the following risk factors; previous mental
disabilities, dissatisfaction with emotional support from the husband, and a lower level of
social support from significant others, family and friends. It is important to raise awareness of
the problem of the high frequency of postpartum depression and to recognize the symptoms
in time in order to take the necessary measures and provide adequate psychosocial support.
Ključne riječi
postporođajna depresija
čimbenici rizika
prevalencija
porod
dojenje
mentalni poremećaji
emocionalna podrška
socijalna podrška
Ključne riječi (engleski)
postpartum depression
risk factors
prevalence
labor
breastfeeding
mental disabilities
emotional support
social support
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:224:239878 Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2023-10-10 11:19:58
