Naslov Povezanost osobina ličnosti i nekih sociodemografskih varijabli s procjenom bračne kvalitete
Naslov (engleski) Personality factors and sociodemographic variables as correlates of marital quality assessment
Autor Martina Jakelić
Mentor Krunoslav Matešić (mentor)
Član povjerenstva Anamarija Bogović Dijaković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Mia Šetić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Krunoslav Matešić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Hrvatsko katoličko sveučilište (Odjel za psihologiju) Zagreb
Datum i država obrane 2018-02-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija
Sažetak S obzirom na sve veći broj rastavljenih brakova i zahtjeva za radikalnim promjenama institucije braka, prepoznata je potreba za novim istraživanjima odrednica koje doprinose ili umanjuju bračnu kvalitetu. Podatci prikupljeni ovim istraživanjem trebali bi obogatiti već postojeće spoznaje o kvaliteti braka te doprinijeti boljem razumijevanju bračnih odnosa. Cilj je našeg istraživanja utvrditi u kojoj je mjeri kvaliteta braka određena sociodemografskim varijablama (spol, dob, stupanj obrazovanja i mjesečna razina obiteljskih primanja), nekim karakteristikama braka (duljina braka i broj djece u obitelji), te osobinama ličnosti bračnog partnera (Zadovoljstvo životom, Društvena usmjerenost, Ambicioznost, Zakočenost, Povećana uzbudljivost, Agresivnost, Opterećenost, Tjelesne tegobe, Zdravstvene brige, Otvorenost, Ekstraverzija i Emocionalnost). Za potrebe mjerenja korišteni su sljedeći upitnici: samokonstruirani sociodemografski upitnik, Freiburški inventar ličnosti (FPI-R; Fahrenberg, Hampel i Selg, 1970) te Indeks bračne kvalitete (Ouality of Marriage Index; Norton, 1983). U istraživanju je sudjelovalo 58 bračnih parova (N = 116). Provedbom nezavisnog t-testa dobivena je statistički značajna razlika između vrijednosti procjena bračne kvalitete za muške i ženske sudionike, pri čemu su muškarci procijenili kvalitetu braka nešto višom u odnosu na žene. Rezultati Pearsonove analize povezanosti na cjelokupnom uzorku bilježe više procjene bračne kvalitete kod osoba većeg zadovoljstva životom i višeg stupnja obrazovanja u odnosu na osobe nižeg stupnja obrazovanja. Uz to, niže procjene bračne kvalitete zabilježene su kod osoba s izraženom emocionalnosti, doživljajem opterećenosti, većim brojem tjelesnih tegoba i ispodprosječnih mjesečnih primanjima u odnosu na osobe s prosječnim primanjima. Hijerarhijskom regresijskom analizom od dva bloka prediktora (sociodemografske karakteristike i osobine ličnosti) objašnjeno je 29% varijance bračne kvalitete. Statistički značajan doprinos objašnjenju varijance pritom su ostvarili oba bloka prediktora. Statistički značajnim prediktorima bračne kvalitete pokazali su se zadovoljstvo životom i stupanj obrazovanja bračnog partnera, pri čemu je zadovoljstvo životom nešto snažniji prediktor bračne kvalitete.
Sažetak (engleski) Considering the growing number of divorces and demands for radical changes in the institution of marriage, we have recognised the need for new research of the factors that contribute to or diminish marital quality. Findings of this research should represent an addition to the existing body of knowledge in the field of marital quality and provide a better understanding of marital relations. The aim of our study is to establish the extent to which marital quality is determined by sociodemographic variables (gender, age, degree of education and monthly level of family income), marital characteristics (length of marriage and number of children in the family), and personality factors of the spouse (Life Satisfaction, Social Orientation, Achievement Orientation, Inhibition, Excitability, Aggressiveness, Strain, Somatic Complaints, Health Concern, Frankness, Extraversion, Emotionality). The following questionnaires were used for measuring purposes: self-constructed sociodemographic questionnaire, Freiburg Personality Inventory (FPI-R; Fahrenberg, Hampel i Selg, 1970), and Quality of Marriage Index (Norton, 1983). The study involved 58 married couples. An independent t-test showed that there is a statistically significant difference in values of marital quality assessment between male and female participants, with men assessing martial quality somewhat higher than women. The results of Pearson's correlation noted an overall increase in marital quality assessments among people with higher life satisfaction and degree of education, compared to those with lower degree of education. In addition, lower marital quality assessments have been reported in people with pronounced emotionality, strain, greater number of somatic complaints, and monthly income that is below average. Hierarchical regression analysis using two blocks of predictors (sociodemographic characteristics and personality factors) explained 29% of variance in marital quality. Life satisfaction and the degree of education of the spouse have proven to be statistically significant predictors of marital quality, with life satisfaction being a slightly stronger predictor of marital quality.
Ključne riječi
ličnost
sociodemografske varijable
bračna kvaliteta
Ključne riječi (engleski)
personality
sociodemographic variables
marital quality
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:224:372630
Studijski program Naziv: Psihologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-05-11 11:13:43