Naslov Uzroci i posljedice valutnih ratova
Naslov (engleski) Causes and Consequences of Currency Wars
Autor Nives Dravinec
Mentor Tonći Svilokos (mentor)
Član povjerenstva Ivo Šperanda (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Meri Šuman Tolić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Dubrovniku (Ekonomski fakultet) Dubrovnik
Datum i država obrane 2020-09-18, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija Financije
Sažetak Valutni rat poznat je i po terminu konkurentna devalvacija. U današnjem dobu promjenjivog tečaja, gdje vrijednosti valute određuju tržišne sile, deprecijaciju valuta obično inicira središnja banka zemlje kroz ekonomske politike koje mogu prisiliti sniženje valute, s operacijama poput smanjenja kamatnih stopa ili sve češće, kvantitativnim ublažavanjem.
Povijesno gledano, deprecijacija valute nije najbolji izbor pri jačanju konkurentnosti velikih svjetskih gospodarstava. Svaka zemlja ima različite motive za slabljenje nacionalne valute, ali zemlja koja slijedi politiku konkurentne devalvacije snažno slijedi svoje vlastite interese sredstvima koja imaju tendenciju pogoršati ekonomske probleme drugih zemalja. Devalvacija se koristi za umjetno izravnavanje trgovinske bilance kroz povećanje prihoda primljenih od deviznih transakcija, povećanja potražnje za dobrima zemlje te u konačnici i porastom vlastite proizvodnje. S druge strane, nedostatci koji proizlaze iz devalviranja vlastite valute su pad životnog standarda, nepovjerenje u domaću valutu, povlačenje novca iz zemlje i slabljenje financijskog i bankarskog tržišta. Kada zemlje uđu u valutni rat te kao odgovor devalviraju svoje valute, štete cjelokupnom globalnom gospodarstvu. Politike koje provode središnje banke zemalja koje uvode konkurentnu devalvaciju široko su kritizirane zbog pogoršanja svjetskih ekonomskih problema. Općenito, dolazi do smanjenja volumena međunarodne trgovine. U radu su istaknute uzroci i posljedice valutnih ratova.
Sažetak (engleski) Currency wars are also known by the term competitive devaluation. In today’s age of fluctuating exchange rates, where currency values are determined by market forces, currency depreciation is usually initiated by a country’s central bank through economic policies that can force currency depreciation, with operations like interest rate cuts or increasingly, quantitative easing. Historically, currency depreciation has not been the best choice in strengthening the competitiveness of large world economies. Each country has different motives for weakening its national currency, but a country that pursues a policy of competitive devaluation strongly pursues its own interests by means that tend to exacerbate the economic problems of other countries. Devaluation is used to artificially equalize the trade balance through an increase in income received from foreign exchange transactions, an increase in demand for the country's goods, and ultimately an increase in its own production. On the other hand, the shortcomings arising from the devaluation of the own currency are the decline in living standards, distrust in the domestic currency, the withdrawal of money from the country and the weakening of the financial and banking markets. When countries enter a currency war and devalue their currencies in response, they damage the entire global economy. The policies pursued by the central banks of countries introducing competitive devaluation have been widely criticized for exacerbating global conomic problems. In general, there is a decrease in the volume of international trade. The paper highlights the causes and consequences of currency wars.
Ključne riječi
valutni rat
konkurenta devalvacija
deprecijacija valuta
pad cijena
Ključne riječi (engleski)
currency war
competitve devaluation
currency depreciation
falling prices
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:155:095019
Studijski program Naziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Turizam, Marketing, Međunarodna trgovina, IT menadžment Smjer: Turizam Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) poslovne ekonomije (univ. bacc. oec.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Javna napomena 4111
Datum i vrijeme pohrane 2020-09-24 10:39:47