Naslov "Osobitosti zdravstvene njege kod kardioloških bolesnika nakon invazivnih dijagnostičkih postupaka"
Naslov (engleski) "Peculiarities of health care in cardiac patients after invasive diagnostic procedures"
Autor Ivana Matić
Mentor Vedrana Iveta (mentor)
Član povjerenstva Sanda Tešanović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Sanja Zoranić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Vedrana Iveta (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Dubrovniku (Odjel za stručne studije (u osnivanju)) Dubrovnik
Datum i država obrane 2020-09-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita Obiteljska medicina
Sažetak Kardiovaskularne bolesti su značajni javnozdravstveni problem diljem svijeta unatoč značajnom napretku u prevenciji, dijagnostici i liječenju. Prema podacima Državnog zavoda vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj 2017. godine su bili akutni infarkt miokarda te angina pectoris. Zastupljenost pojavnosti bolesti kod muškaraca i žena je podjednaka. Invazivne pretrage koje se rade u kardiologiji su koronarografija, elektrofiziološko ispitivanje te rjeđe kateterizacija srca i biopsija srčanog mišića. Kod angine pectoris, stabilne i nestabilne, akutnog infarkta miokarda te ishemije miokarda indicirana je perkutana koronarna intervencija (PCI) u koju spadaju transluminalna koronarna angioplastika (PTCA) sa ili bez postavljanja stenta. Danas je perkutana koronarna intervencija zlatni standard u liječenju akutnog koronarnog sindroma. Zdravstvena njega je jedan od bitnih faktora uspješnosti i brzine oporavka kod bolesnika nakon invazivnih dijagnostičkih postupaka.
Cilj rada je prikazati osobitosti zdravstvene njege nakon hitnih i elektivnih koronarnih intervencija s naglaskom na različitosti pristupa intervencijama zdravstvene njege s obzirom je li dijagnostički postupak izveden pristupom kroz femoralnu ili radijalnu arteriju, učestalost komplikacija uspoređujući mjesta pristupa intervencijskom postupku, brzinu oporavka te koliko je mjesto izvedbe utjecalo na potrebe za zdravstvenom njegom.
METODE ISTRAŽIVANJA: Anketa koja je provedena je retrospektivna, a sadrži 14 pitanja od kojih se 2 odnose na demografska obilježja, 2 na hitnost i tehniku izvođenja intervencije, a 10 pitanja je usmjereno na cilj rada kojim su se istražile osobitosti zdravstvene njege i brzina oporavka ovisno o tehnici izvođenja zahvata. Osim ankete dijelom su se analizirali podaci iz medicinske dokumentacije. Broj ispitanika kojima je rađena koronarografija femoralnim i oni kojima je rađena radijalnim pristupom je podjednak radi usporedbe.
REZULTATI: Rezultati koje smo dobili nakon obrađenih podataka prikazani su tabelarno i grafički.
Sažetak (engleski) Cardiovascular deseases are major public health care problem around the world despite significant progress in prevention, diagnosis and treatment. According to data of State institute, leading causes of death in 2017. in Croatia were acute myocardial infarction and angina pectoris. The incidence of the disease in men and women is similar. Invasive examinations performed in cardiology include coronary angiography, electrophysiological testing, and less frequently cardiac catheterization and cardiac muscle biopsy. In angina pectoris, stable and unstable, acute myocardial infarction and myocardial ischemia, percutaneous coronary intervention (PCI) is indicated which includes transluminal coronary angioplasty (PTCA) with or without stent placement. Today, percutaneous coronary intervention is the gold standard in the treatment of acute coronary syndrome. Health care is one of the important factors in the success and speed of recovery in patients after invasive diagnostic procedures.
The aim of this work is to present the features of health care after emergency and elective coronary interventions, considering the different approaches to health care interventions, considering whether the diagnostic procedure was performed through the femoral or radial artery, the frequency of complications by comparing the sites of access to the intervention procedure, the speed of recovery and how much did the location of performance affect health care needs.
RESEARCH METHODS: The survey was conducted retrospectively and contains 14 questions, 2 of which relate to demographic characteristics, 2 to the urgency and technique of the intervention and 10 questions focused on the aim of the work which was exploring the specifics of health care and speed of recovery depending on the technique of performing the procedure. In addition to the survey, data from medical records were partially analyzed. The number of subjects who underwent femoral coronary angiography and those who underwent a radial approach is equal for comparison.
RESULTS: The results obtained after the processed data are presented in tables and graphs.
Ključne riječi
zdravstvena njega
kardiovaskularne bolesti
perkutana koronarna intervencija
radijalni pristup
femoralni pristup
Ključne riječi (engleski)
health care
cardiovascular diseases
percutaneous coronary intervention
radial approach
femoral approach
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:155:974495
Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta studija: stručni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2020-10-09 12:03:15