Naslov SAMOUBOJSTVA U DUBROVNIKU OD 1667. DO 1918. GODINE
Naslov (engleski) SUICIDE IN DUBROVNIK (1667. - 1918.)
Autor Darija Stanić
Mentor Nella Lonza (mentor)
Član povjerenstva Gordan Ravančić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Vesna Miović (član povjerenstva)
Član povjerenstva Rina Kralj-Brassard (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Dubrovniku Dubrovnik
Datum i država obrane 2021-04-22, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 94(497.5) - Povijest Hrvatske
Sažetak Predmet istraživanja su samoubojstva u Dubrovniku i njegovoj okolici promatrana u razdoblju od sredine 17. do početka 20. stoljeća na teritoriju nekadašnje Dubrovačke Republike. Vremenski obuhvat istraživanja od dva i pol stoljeća omogućio je proučavanje promjena u dinamici i pojavnosti samubojstava u Dubrovniku. Istraživanje za razdoblje 17. i 18. stoljeća temelji se na zapisnicima Kaznenog suda (serija Lamenta Criminalia). U vrijeme Republike sudski postupak kod samoubojstva nije imao smisao koji je imao u nekim drugim europskim državama predmodernog razdoblja, u kojima se ‟sudilo” lešu koji si je oduzeo život. U Dubrovniku su ti postupci imali jedino funkciju otklanjanja sumnje u ubojstvo ili teško ranjavanje, te bi se nakon utvrđivanja činjenice da se radi o samoubojstvu postupak zaključio. Za 19. stoljeće glavni su arhivski izvor bile Matične knjige umrlih rimokatolika za područje Dubrovnika (Grad, Pile, Gruž, Mihajlo-Lapad), Matične knjige Dubrovačke bolnice, uz još neke dodatne izvore (Mrtvozornički izvještaji i sl.). Važan izvor informacija za kraj 19. i početak 20. stoljeća bile su i lokalne novine (Crvena Hrvatska, Dubrovnik, Prava Crvena Hrvatska).
Budući da je samoubojstvo povlačilo stigmatizaciju koja se širi i na obitelj samoubojice i užu zajednicu, takva se smrt često nastojala prikriti. Stoga dobiveni brojčani pokazatelji o samoubojstvima nisu cjeloviti, kao što nisu ni za istraživanja provedena za druga europska područja ili za druga razdoblja (tamna brojka). Slučajevi samoubojstva u ovom istraživanju ukazuju samo na osnovni trend ove vrste smrti u stanovništvu Dubrovnika, a u pojedinim se razdobljima mogu razabrati i interpretirati i preciznija kretanja. Analizirani su također slučajevi pokušaja samoubojstva i oproštajne poruke samoubojica. U dubrovačkom tisku s kraja 19. i početka 20.stoljeća zamjećuje se porast pozornosti javnosti za samoubojstva, pa se objavljuju i vijesti o samoubojstvima počinjenima drugdje, posebno ako su poznati zanimljivi detalji i donose izvodi iz oproštajnih poruka.
Prateći trendove kroz dva i pol stoljeća, izdvojeno je nekoliko prijelomnih razdoblja i interpretirano kako su na njih utjecale društvene promjene (gospodarski elementi, demografski čimbenici, akutne krize, imigracija, stacioniranje vojske itd.).
Premda su mnogi rezultati istraživanja očekivani, jer sliče onima koji su utvrđeni za druge europske zemlje u istom razdoblju ima i onih koji odudaraju od opće slike i javljaju se kao dubrovačka posebnost i njima je posvećena posebna pozornost (na pr. podjednak broj slučajeva samoubojstva s obzirom na spol u razdoblju Republike, sezonalnost, osobito kod samoubojstava žena u istom razdoblju; samoubojstva žena u javnom prostoru u 19. i početkom 20. stoljeća).
U longitudinalnom istraživanju samoubojstava kroz dva i pol stoljeća utvrđeni su faktori koji su konstanta (na pr. psihički poremećaj kao glavni uzrok, vatreno oružje kao dominantan oblik samoubojstava kod muškaraca), ali i notirane promjene kroz vrijeme (na pr. u načinima izvršenja, spolnoj strukturi samoubojica).
Sažetak (engleski) The topic of this research was suicide in Dubrovnik and its surroundings from the mid-seventeenth to the early twentieth century. The time span of two and half centuries allowed the investigation of the dynamics and changing features of the object under study.
The main archive source for the research regarding the period 1667-1808 are the Criminal Court records (Lamenta Criminalia series). During the existence of the Republic of Dubrovnik criminal proceedings were quite different than in many other European areas in the premodern times, where the practice to bring the dead body to respond in court for the committed suicide was common. In Dubrovnik the sole aim of the trial was to exclude homicide and injuries as a cause of dead, and when this objective was reached, the procedure was brought to an end. For the research of the nineteenth and early twentieth century the principal source were Death registers for the Catholic parishes Grad, Pile, Gruž and Mihajlo-Lapad, Death registers of the Dubrovnik hospital, as well as some minor sources (the coroner's reports, etc.). For the turn of the nineteenth century and the period until the end of the World War I important information was provided by the local newspapers (Crvena Hrvatska, Dubrovnik, Prava Crvena Hrvatska).
One of the main effects of suicide was a stigmatization of the family and the social environment of the suicide, and that caused the practice of concealing the self-violence as cause of death. Therefore the quantitative data know many lacunae (dark number), and that is a major methodological hinderance, playing a part in the research on suicide elsewhere, too. On the ground of the known cases of suicide only general trends can be discerned, and a more precise picture on increase and decline can be delineated only for shorter periods of time. The research includes cases of attempted suicide and the practice of leaving death notes. Local newspapers from the late nineteenth and early twentieth century reflect rising public interest for suicide, as shown by articles on ‟famous” suicides committed abroad, provided with spicy details.
A long-term data on suicide disclosed aetiology that is generally present in human communities (psychical disorders as a main cause), or specific aspects present in many societies (e. g. arms as a dominant method of suicide in male population). Therefore, the conclusions are partly expected, as they follow the same pattern discovered in other European countries in the same period. However, there is also a number of features specific for Dubrovnik, e.g. the equal proportion of male and female suicide in the period of Dubrovnik Republic; seasonality, especially by female suicides in the same time span; suicides of women in the public space in the late nineteenth and early twentieth century).
The longitudinal research spanning two and half centuries revealed the existence of a couple of milestones, that are interpreted from the point of view of social changes (economic parameters, demographic factors, acute crisis, immigration, presence of military troops, etc.), expanding our knowledge on the history of Dubrovnik.
Ključne riječi
samoubojstvo
Dubrovačka Republika
Dubrovnik u 19. i 20. stoljeću
Ključne riječi (engleski)
suicide
Republic of Dubrovnik
Dubrovnik in the 19th and 20th centuries
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:155:841043
Datum promocije 2021
Studijski program Naziv: Povijest stanovništva Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, interdisciplinarna područja znanosti, odgovarajuće polje (određeno matičnom strukom) (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-05-20 11:31:45