Ovaj rad prikazuje temu industrijske politike Europske unije. Industrijska politika je od ključne važnosti za industrijski rast i napredak ne samo industrije Europske unije već čitavog njenog gospodarstva. Kompleksnost ove teme prikazuje se kroz nekoliko dijelova. Prvi dio definira i pokazuje osnove koje je važno poznavati kako bi se obradila ova tema kao što su definiranje pojma industrijske politike i njena povezanost s ostalim politikama. Nakon toga opsuje se smisao industrijske politike Europske unije koji je ključan za njenu adekvatnu primjenu. Nakon smisla industrijske politike rada se fokusira na argumentiranje razloga za i protiv uvođenja i primjene industrijske politike u državama članicama Europske unije. Argumenti su od velike važnosti jer pomažu u donošenju racionalne odluke o industrijskoj politici. Posljednji dio prve cjeline opisuje instrumente ključne za primjenu industrijske politike. Drugi dio rada započinje kratkim predočavanjem povijesnog razvoja industrijske politike na području Europske unije. Na razvoj industrijske politike uvelike su utjecale različite strategije među kojima se ističu Lisabonska strategija i strategija Europa 2020. Kako bi se održala Europska stabilnost i rast ključna je primjena nove industrijske politike. Osim potreba za novom industrijskom politikom potrebno je i proučiti izazove s kojima se susreće industrijska politika kao što su industrijska proizvodnja i globalizacija. Još jedna od stavki proučavanja je i utjecaj industrijske politike na poduzeća koja zapravo pokreću gospodarstvo Europske unije. Važno je razlikovati Europske klastere i konzorcije koji pokreću zajednički rad više poduzeća na području država članica Europske unije. Proučava se i održivost industrijske politike koja vodi zelenijoj Europi. Treći dio fokusiran je na opis razvoja sektora koji su ključni za industrijski opstanak. Pokazuje se proizvodnost Europske unije kao ključ uspjeha industrije. Još jedan od načina mjerenja uspjeha industrijske politike je zaposlenost u industriji Europske unije, te troškovi radne snage koji utječu na daljnji razvoj industrije. Proučavaju se i državne pomoći bez kojih industrija Europske unije ne bi bila funkcionalna. Zadnji dio se fokusira na primjenu industrijske politike u Republici Hrvatskoj i Njemačkoj, te njihovoj međusobnoj usporedbi. Pokazuje kako se industrijska politika može upotrebljavati prilikom kriza.