prikaz prve stranice dokumenta Carine kao instrument trgovinske politike i ekonomski učinci carina
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Carine kao instrument trgovinske politike i ekonomski učinci carina
Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku, 2021. urn:nbn:hr:155:237177
Bonovil, Leon
Sveučilište u Dubrovniku
Ekonomski fakultet

Institucijski repozitorij: Repozitorij Sveučilišta u Dubrovniku

Citirajte ovaj rad

Bonovil, L. (2021). Carine kao instrument trgovinske politike i ekonomski učinci carina (Završni rad). Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:237177

Bonovil, Leon. "Carine kao instrument trgovinske politike i ekonomski učinci carina." Završni rad, Sveučilište u Dubrovniku, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:237177

Bonovil, Leon. "Carine kao instrument trgovinske politike i ekonomski učinci carina." Završni rad, Sveučilište u Dubrovniku, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:237177

Bonovil, L. (2021). 'Carine kao instrument trgovinske politike i ekonomski učinci carina', Završni rad, Sveučilište u Dubrovniku, citirano: 28.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:237177

Bonovil L. Carine kao instrument trgovinske politike i ekonomski učinci carina [Završni rad]. Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku; 2021 [pristupljeno 28.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:237177

L. Bonovil, "Carine kao instrument trgovinske politike i ekonomski učinci carina", Završni rad, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:237177

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:237177
Podaci o radu
NaslovCarine kao instrument trgovinske politike i ekonomski učinci carina
Naslov (engleski)Tariffs as an Instrument of Trade Policy and Economic Effects of Tariffs
AutorLeon Bonovil
MentorIvo Šperanda (mentor)
Član povjerenstvaMarija Bečić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaPerica Vojinić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Dubrovniku
(Ekonomski fakultet)
Dubrovnik
Datum i država obrane2021-09-22, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Međunarodna ekonomija
Sažetak
Problem istraživanja ovog rada su carine kao instrument trgovinske politike te ekonomski učinci carina. Carine predstavljaju najstariji oblik trgovinske politike te su se tradicionalno koristile kao izvor javnih prihoda. Na primjer, sve do uvođenja poreza na dohodak, prihodi od carina predstavljali su najveći dio ukupnih američkih državnih prihoda. Međutim, stvarni razlozi uvođenja carine nisu bili samo u povećanju javnih prihoda, već u zaštiti određenih domaćih sektora. Carine su vrlo operativan instrument za ostvarenje određenih zadataka u okviru različitih društveno-ekonomskih sustava. Jasno je pritom da su mjesto i uloga carina u pojedinim socio-ekonomskim sustavima uvjetovani, odnosno da proizlaze kao rezultat svakog sustava posebno. Tako je značenje carina kao i karakter zadataka koji su im bili povjereni bio različit u doba merkantilizma, od onoga koji se carinama davao u vrijeme liberalnog kapitalizma, protekcionizma i intervencionizma, odnosno u sustavu preferencijala.
Sažetak (engleski)
The problem of research in this paper is customs as an instrument of trade policy and the economic effects of customs. Customs duties are the oldest form of trade policy and have traditionally been used as a source of public revenue. For example, until the introduction of the income tax, customs revenue accounted for the largest share of total U.S. government revenue. However, the real reasons for the introduction of customs duties were not only in increasing public revenues, but also in protecting certain domestic sectors. Customs are a very operational instrument for accomplishing certain tasks within different socio-economic systems. It is clear that the place and role of customs in certain socio-economic systems are conditioned, i.e., that they arise as a result of each system separately. Thus, the meaning of customs as well as the character of the tasks entrusted to them was different in the era of mercantilism, from that given to customs in the time of liberal capitalism, protectionism and interventionism, i.e., in the system of preferences.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:155:237177
Studijski programNaziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Turizam, Marketing, Međunarodna trgovina, IT menadžment
Smjer: Međunarodna trgovina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) poslovne ekonomije (univ. bacc. oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomena4246
Datum i vrijeme pohrane2021-09-27 10:22:45