Mediji nose odgovornost za reproduciranje negativnih stereotipa o ženama i rodnim ulogama, no svojim odabirom riječi često podilaze najnižim strastima koje nerijetko uključuju, seksizam, seksualnu objektifikaciju i diskriminaciju ženama, ali i ostalih marginaliziranih skupina. Kroz istraživanje javnog mnijenja (web UPITNIK), polustrukturirani intervju, te analizu najčitanijih news portala (24.sata, net.hr, tportal.hr, index.hr) u Hrvatskoj utvrdit će se na koji način su žene prikazane i zastupljene u naslovima, podnaslovima i nadnaslovima. Žene u medijima su manje vidljive posebice u političkim temama ili temama od javnog interesa. Mediji bi trebali kroz programske sadržaje, programske osnove, programska uvjerenja i samoregulacijske akte promicati svijest o ravnopravnosti žena i muškaraca. Kodeks časti novinara obvezuje ih da informaciju o spolu, seksualnoj orijentaciji i rodnom izražavanju navode samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se nalazi. Iako je načelo ravnopravnosti spolova uključeno u mnogobrojne međunarodne i domaće zakonodavne propise koji formiraju mediji, oni još uvijek ne pomažu u iskoraku iz patrijarhalnog svijeta moćnih muškaraca i marginaliziranih žena. Ovaj rad bi mogao upozoriti na kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova i potaknuti rješavanje problema.