Naslov Koliko Dubrovčani poznaju svoju književnost iz razdoblja renesanse i baroka?
Naslov (engleski) How well do the people of Dubrovnik know about their literature from the Renaissance and Baroque periods?
Autor Nikoleta Moretić
Mentor Katja Bakija (mentor)
Član povjerenstva Ivan Tanta (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Davor Pauković (član povjerenstva)
Član povjerenstva Katja Bakija (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Dubrovniku (Fakultet za medije i odnose s javnošću) Dubrovnik
Datum i država obrane 2024-09-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Informacijske i komunikacijske znanosti Odnosi s javnošću
Sažetak Ovaj diplomski rad istražuje razinu poznavanja dubrovačke književnosti iz razdoblja renesanse i baroka među građanima Dubrovnika. Cilj je bio utvrditi koliko Dubrovčani poznaju svoje književnike i njihova djela te koliko su svjesni bogatstva kulturne baštine koja je oblikovala identitet njihova grada. Istraživanje se provodilo putem anketa među građanima svih dobnih skupina, koristeći društvene mreže, mobilne aplikacije i e-mailove za prikupljanje podataka.
Glavna teza rada je da Dubrovčani posjeduju značajno znanje o književnoj baštini svog grada. Pomoćne hipoteze uključuju: H1: "Studenti i srednjoškolci bolje poznaju dubrovačku književnu baštinu u usporedbi s drugim dobnim skupinama" i H2: "Dubrovčani su u značajnoj mjeri upoznati s dubrovačkim književnicima i njihovim djelima." Metodološki, rad koristi kvantitativne metode analize rezultata anketa te kvalitativne pristupe kroz pregled relevantne literature metodom analize i sinteze
Kao ključni izvori za istraživanje korišteni su radovi Slobodana Prosperova Novaka, koji svojim djelom „Povijest hrvatske književnosti“ (2003) nudi duboko razumijevanje hrvatske književne baštine, te knjiga Robina Harrisa „Dubrovnik: A History“ (2006), koja pruža kontekstualno razumijevanje povijesti Dubrovnika. Analizirani su i članci iz „Leksikona Marina Držića“ (2009) i relevantni radovi kao što su „Držić na igrama“ Hrvoja Ivankovića i „Marin Držić u zrcalu našeg vremena“ Katije Bakija.
Rezultati istraživanja pokazuju varijacije u poznavanju dubrovačke književnosti među različitim demografskim skupinama. Dok su studenti i srednjoškolci pokazali bolje rezultate u poznavanju književnih djela iz razdoblja renesanse i baroka, starije skupine su bile manje upoznate s detaljima i kontekstom književnih dijela. Također, uočeno je da građani Dubrovnika imaju temeljno znanje o poznatim književnicima, ali manje znaju o specifičnim djelima i njihovim povijesnim kontekstima.
Ovi rezultati pružaju uvid u informiranost Dubrovčana o njihovoj književnoj baštini i ukazuju na potrebu za dodatnim obrazovnim programima i promidžbenim aktivnostima koje bi mogle poboljšati razumijevanje i valorizaciju dubrovačke književne baštine. Istraživanje doprinosi boljem razumijevanju kako je tijekom povijesti književnost iz razdoblja renesanse i baroka utjecala te
koliko danas utječe na kulturni identitet grada te nudi smjernice za buduća istraživanja i obrazovne inicijative.
Sažetak (engleski) This thesis explores the level of knowledge about Dubrovnik’s literature from the Renaissance and Baroque periods among the citizens of Dubrovnik. The aim was to determine how well Dubrovnik residents are familiar with local writers and their works, and how aware they are of the cultural heritage that has shaped their city's identity. The research was conducted through surveys among citizens of all age groups, utilizing social media, mobile applications, and emails to collect data.
The main thesis is that Dubrovnik residents possess significant knowledge of their city's literary heritage. The auxiliary hypotheses include: H1: "Students and high schoolers have a better knowledge of Dubrovnik’s literary heritage compared to other age groups" and H2: "Dubrovnik residents are significantly familiar with Dubrovnik’s writers and their works." Methodologically, the study employs quantitative methods for analyzing survey results and qualitative approaches through a review of relevant literature.
Key sources for the research include the works of Slobodan Prosperov Novak, whose book Povijest hrvatske književnosti (2003) provides a deep understanding of Croatian literary heritage, and Robin Harris's Dubrovnik: A History (2006), which offers contextual insight into Dubrovnik’s history. Articles from Leksikon Marina Držića (2009) were also analyzed, along with relevant works such as Hrvoje Ivanković’s Držić na igrama and Katija Bakija’s Marin Držić u zrcalu našeg vremena.
The research results reveal variations in the knowledge of Dubrovnik’s literature among different demographic groups. While students and high schoolers demonstrated better familiarity with literary works from the Renaissance and Baroque periods, older groups were less informed about the details and contexts of these literary works. It was also observed that Dubrovnik residents have a basic knowledge of well-known writers but less awareness of specific works and their historical contexts. These findings provide insight into the cultural awareness of Dubrovnik’s residents and highlight the need for additional educational programs and promotional activities that could enhance the understanding and appreciation of Dubrovnik’s literary heritage. The study contributes to a better understanding of how Renaissance and Baroque literature influences the cultural identity of the city and offers guidance for future research and educational initiatives.
Ključne riječi
Dubrovačka književnost
renesansa
barok
kulturna baština
građani Dubrovnika
Ključne riječi (engleski)
Dubrovnik Literature
renaissance
baroque
cultural heritage
citizens of Dubrovnik
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:155:835157
Studijski program Naziv: Odnosi s javnostima Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra odnosa s javnostima (univ. mag. rel. publ.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-11-12 09:08:42