Rad se bavi nastankom i razvitom svjetskog i hrvatskog filma, te učestalosti tematika rata, patriotizma i šovinizma u modernim hrvatskim uradcima. U prvom dijelu rada je analizirana povijest filma u svijetu, te je pojašnjenja terminologija vezana za film, faze nastajanja koje prolazi, ali i festivali putem kojih se sami filmovi nagrađuju i prezentiraju široj javnosti. Potom je rađena povijesna analiza hrvatskog filma, spomenuti su hrvatski filmski festivali, ali su raščlanjeni i pojmovi rata, patriotizma i šovinizam, odnosno nezaobilazne teme moderne hrvatske kinematografije. Povijesnom analizom je tako ustanovljeno da je domaći film razoren između gotovo nezaustavljive volje za stvaranjem, i prošlosti pune ratova, konflikata, tenzija i autokratskih režima. Sve te nesretne okolnosti, su uzrokovale (međuostalom) i stagnaciju filmskih tema čak i tijekom perioda mira, i utjecale na filmske umjetnike do te mjere da ili stvaraju većinom filmove ratnog žanra, ili da inkorporiraju elemente rata, patriotizma i šovinizma gdje god je to moguće. A to je potvrđeno i u sljedećem dijelu rada kroz analizu sadržaja 15 igranih filmova neratne tematike, nastalih između 2000. i 2017. Kod svih filmova je uočena velika količina izraza koji upućuju na analizirane teme, ali ponajviše šovinizma, koji je definitivno dominirao u svim uradcima, i to ponajviše na štetu patriotizma, koji je prikazan na najbanalniji način. U zaključku rada, osim sveukupne tmurne slike hrvatskog filma, se također navodi da su spomenuti i analizirani filmovi samo djelić hrvatske produkcije, odnosno da su oni samo ono što se servira masama, i što takozvani eksperti nagrađuju. A sve to ukazuje i na veći problem, odnosno na pokvareni sustav koji nagrađuje samo filmove koji spadaju u određene šablone, a ne na potpuni manjak kreativnosti domaćih filmaša.