prikaz prve stranice dokumenta "Percepcija bola kod riba"
  Preuzmi
PDF 736.5 KB
završni rad
"Percepcija bola kod riba"
Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku, 2018. urn:nbn:hr:155:983730
Pilić, Vesna
Sveučilište u Dubrovniku
Odjel za primijenjenu ekologiju

Institucijski repozitorij: Repozitorij Sveučilišta u Dubrovniku

Citirajte ovaj rad

Pilić, V. (2018). "Percepcija bola kod riba" (Završni rad). Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:983730

Pilić, Vesna. ""Percepcija bola kod riba"." Završni rad, Sveučilište u Dubrovniku, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:983730

Pilić, Vesna. ""Percepcija bola kod riba"." Završni rad, Sveučilište u Dubrovniku, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:983730

Pilić, V. (2018). '"Percepcija bola kod riba"', Završni rad, Sveučilište u Dubrovniku, citirano: 19.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:983730

Pilić V. "Percepcija bola kod riba" [Završni rad]. Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku; 2018 [pristupljeno 19.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:983730

V. Pilić, ""Percepcija bola kod riba"", Završni rad, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:983730

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:983730
Podaci o radu
Naslov"Percepcija bola kod riba"
Naslov (engleski)"Fish pain perception"
AutorVesna Pilić
MentorTatjana Dobroslavić (mentor)
Član povjerenstvaTatjana Dobroslavić (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Dubrovniku
(Odjel za primijenjenu ekologiju)
Dubrovnik
Datum i država obrane2018-09-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Biotehnologija
Biologija
Sažetak
Iako se dugo godina smatralo da ribe nemaju mogućnost osjeta bola, tijekom posljednjih nekoliko godina sve se češće spominje to pitanje. Novijim istraţivanjima dokazano je da brojne vrste poput riba, mekušaca i rakova posjeduju sustave za percepciju bola. Svaki organizam na drugačiji način doţivljava bol, što znači da je ona subjektivna, a moţe se opisati kao svako neugodno osjetilno ili emocionalno iskustvo koje potencijalno moţe naštetiti organizmu. Zbog malog broja C vlakana kod riba, odgovornih za percepciju bola, smatralo se da ribe ne mogu osjetiti bol. Istraţivanja fizioloških reakcija i promjena u ponašanju organizama dokazala su suprotno. Izbjegavanje štetnih stimulansa, uspješno ublaţavanje promjena analgeticima i posjedovanje struktura za osjet bola tri su glava kriterija za dokazivanje percepcije bola kod riba. Bilo je potrebno više od desetljeća da se dokaţe prisutnost nociceptora kod duţičaste pastrve Oncorhynchus mykiss (Walbaum, 1792). Induciranjem štetnih dogaĎaja dokazane su brojne fiziološke promjene kod riba. Ublaţavanje takvih promjena postiţe se analgeticima, iako mnogi ne ostavljaju ţeljeni učinak. Korištenje analgetika i primjena humanih postupaka nuţni su tijekom manipulacije sa ţivim organizmima jer noviji dokazi sugeriraju na veliku mogućnost percepcije bola. Poţeljno je slične prakse uvesti u ribarstvo i akvakulturu, uz prethodno provedena detaljna istraţivanja.
Sažetak (engleski)
For a long time, it was considered that fishes cannot feel pain, but in recent years that topic is often discussed. It's proven that some species of fish, molluscs and crustaceans have systems for pain perception. Organisms react on different ways, which means that pain is subjective and can be described as unpleasant sensory or emotional experience that can harm organism. It was tought that fishes cannot feel pain since they have small amount of C fibers that are responsible for pain perception. Researches connducted on physiology and behavioural changes prove otherwise. Avoiding noxious stimulans, reducing pain with analgetics and possesion of structures for pain perception are three main criteria for describing pain perception in fishes. More than a decade was needed to prove presence of nociceptors in rainbow trout Oncorhynchus mykiss (Walbaum, 1792). By inducing noxious stimuli, many physiological changes were spotted. Reducing those changes is achieved using analgetics, although many of them don't have desired effects. Using analgetics and humane procedures are necessary during manipulation with live animals because new evidence suggest large possibility of pain perception. Preferably, similar practice should be used in fisheries and aquaculture, after conducting necessary research.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:155:983730
Studijski programNaziv: Akvakultura
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka akvakulture (univ. bacc. ing. aquacult.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-10-12 11:00:52