Stres koji se doživljava na radnom mjestu predstavlja sve veći problem u zdravstvu i u ostalim strukama koje su vezane uz rad s ljudima. Stres na radnom mjestu predstavlja cijeli skup emocionalnih, tjelesnih i/ili ponašajnih reakcija pojedinca do kojih dolazi kada pojedinac procjenjuje da se pred njega na radnom mjestu postavljaju zahtjevi koje on ne može ispuniti. Cilj ovog rada i istraživanja bio je ispitati sudionike dvaju različitih studijskih usmjerenja koja su opće poznata kao stresna zanimanja, o količini stresa koju doživljavaju na svom radnom mjestu, te o načinu suočavanja s istim. Također, cilj je usmjeren i na ispitivanje izloženosti studenata sindromu sagorijevanja, i naposljetku, utvrđivanju koji su studenti manje/više podložni sagorijevanju na radnom mjestu, te tko od ispitanih bolje podnosi stres. Istraživanje je provedeno kod studenata studija Sestrinstva u Varaždinu i studenata studija Upravljanja u kriznim uvjetima u Velikoj Gorici. Ispitivanje je provedeno krajem srpnja i početkom kolovoza 2016. godine, na ukupno 64 ispitanika oba studija putem Internetskog linka programa Google Forms. Od ispitanika koji pohađaju studij Sestrinstva ukupno je ispunjeno 33 ankete, dok je broj ispunjenih anketa od strane studenata studija Upravljanja u kriznim uvjetima bio 31. Anketni upitnik je sadržavao 10 pitanja, s ponuđenim dodatnim tvrdnjama u posljednjem i pretposljednjem pitanju koje su ispitanici popunjavali prema Likertovoj skali od 1 do 5. Procjenom odgovora ispitanika oba studija dobili su se sljedeći rezultati: studenti studija Sestrinstva, odnosno medicinske sestre/tehničari, podložniji stresu od studenata Upravljanja u kriznim uvjetima, u kategoriji koja se odnosi na uvjete rada i svakodnevno funkcioniranje. Što se tiče kategorije emocionalnog doživljaja i procjenu vlastitih osjećaja i stavova, može se zaključiti da su studenti studija Upravljanja u kriznim uvjetima, odnosno policijski službenici, izloženi većem stresu od medicinskih sestara. S obzirom na spolne razlike, rezultati pokazuju kako su ispitanice ženskog spola oba studija, više izložene stresu od muškog dijela ispitanika. Također, studenti starije životne dobi te duljine radnog staža u periodu od 11 – 20 godina, pokazuju veće znakove stresa od studenata koji nemaju radnog staža, pa čak i od onih koji rade u struci 21 godinu i više. Medicinske sestre/tehničari i policijski službenici koji su u oženjeni/udani te oni koji imaju djecu, pod većim su stresom od onih koji nemaju partnera, nisu u braku, niti imaju djece.