Ulcerozni kolitis je idiopatska kronična upala ograničena na sluznicu debelog crijeva. Gotovo uvijek uključuje završni dio debelog crijeva, rektum, a može se proširiti i na ostale njegove dijelove. Izgled sluznice debelog crijeva ovisi o aktivnosti i dužini trajanja bolesti. Ulcerozni kolitis se najčešće pojavljuje u odrasloj dobi, između 20. i 40. godine života. Nešto je češći u muškaraca. Incidencija oboljelih u Hrvatskoj podudara se s prosječnom incidencijom visokorazvijenih zemalja, gdje se broj novooboljelih kreće oko 11/100.000 stanovnika godišnje. Etiologija je nepoznata, međutim, postoje etiološke teorije koje povezuju djelovanje čimbenika okoline, genetike i imunološkog odgovora. Klasični su simptomi proljev, abdominalna bol, gubitak na tjelesnoj težini, febrilnost, simptomi slabokrvnosti (umor i dispneja), anoreksija i sitofobija, mučnina te anksioznost. Proljev obično nije odviše voluminozan, ali zna biti vrlo učestao. Krv je obvezna primjesa, najčešće je izmiješana sa sluzi, a često i s gnojem. Aktivnost bolesti klasificira se kao blaga, umjereno teška i teška, što je od terapijske važnosti. U većine oboljelih od ulceroznog kolitisa dijagnoza se postavlja na osnovi kliničke slike, laboratorijskih parametara i endoskopskog nalaza s histološkom verifikacijom. Kolonoskopija predstavlja osnovnu dijagnostičku metodu, pri ovoj pretrazi naročito je važna medicinska sestra koja edukacijom pacijenta o pripremi za zahvat i asistiranju pri samom zahvatu omogućuje uspješno i učinkovito izvođenje. Ulcerozni kolitis liječi se medikamentno ili kirurški. Cilj liječenja je osigurati cijeljenje i smanjenje aktivnosti crijeva te korigirati nutritivni status. Pri otkrivanju i rješavanju pacijentovih problema iz područja zdravstvene njege koristi se pristup kroz proces zdravstvene njege. Postavljanje sestrinskih dijagnoza izvodi se uz pomoć sestrinske anamneze, promatranja i fizikalnog pregleda. Naročito važnu ulogu u liječenju ima i dijetoterapija, pa je za medicinsku sestru važno poznavanje osnovnih načela prehrane kod ulceroznog kolitisa. Kvaliteta života bi trebala biti cilj svakog liječenja, a pogotovo liječenja kronične bolesti. Stoga postoje razni upitnici za procjenu kvalitete života oboljelih i udruge oboljelih koja nastoje poboljšati kvalitetu života svojih članova putem informiranja, grupnog rada, druženja i međusobne razmjene iskustava.