| Sažetak | Pervazivni razvojni poremećaji skupina su kompleksnih neuropsihijatrijskih poremećaja karakteriziranih specifičnim zaostajanjem i otklonom u socijalnom, komunikativnom i kognitivnom razvoju s tipičnim početkom u ranoj dječjoj dobi. Četvrta verzija Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje klasificira ih u pet podskupina: autistični poremećaj, Rettov sindrom, posebni dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu, Aspergerov sindrom i duboki pervazivni poremećaj ne pobliže određen. Pervazivni razvojni poremećaji nazivaju se još i poremećaji autističnog spektra, a najvažniji predstavnik je dječji autizam. Svako dijete s autizmom ima specifične znakove i potrebno je pronaći najbolji pristup koji će odgovarati njegovim zahtjevima. U rehabilitaciji i edukaciji sudjeluje niz stručnjaka sastavljenih od psihologa, defektologa, pedagoga, pedijatra i psihijatra za dječju i mladenačku dob s ciljem poticanja normalnog razvoja djeteta u svim područjima života.
Svrha rada jest ispitati temeljnu informiranost studenata sestrinstva i studenata ranog i predškolskog odgoja o kliničkom fenotipu autističnog spektra, kao i utvrditi mišljenje studenata o njihovoj spremnosti za rad s djecom s poremećajima autističnog spektra, odnosno kompetencija koje stječu tijekom trogodišnjeg studija, dok je sama metodologija neeksperimentalno i kvantitativno navedeno ispitala, s ciljem što boljeg uvida u znanje i samoprocjenu studenata.
Rezultati ovog istraživanja ne koreliraju u potpunosti s prethodno provedenim istraživanjima te opovrgavaju da u populaciji ispitanika studija sestrinstva i studenata ranog i predškolskog odgoja postoji deficit znanja ili diskrepancija u razumijevanju različitih aspekata ASD koji čine kliničku i sociološku cjelinu što onemogućuje individualizaciju pristupa i otežava kolaboraciju s drugim stručnjacima zdravstvenog i nezdravstvenog profila. Međutim, postoje razlike u razini upoznatosti među ispitanicima s tretmanom ASD u odnosu na studij, u korist ispitanika studenata ranog i predškolskog odgoja, a ujedno ispitanici studenti sestrinstva više sumnjaju u svoju kompetentnost rada s djecom s poremećajima autističnog spektra u odnosu na ispitanike studente ranog i predškolskog odgoja. Također, ispitanici treće godine studija ne smatraju se najviše kompetentnima za rad s djecom s poremećajima autističnog spektra. |
