Migrena zbog svoje iscrpljujuće i često nepredvidive prirode, nerijetko može poremetiti obavljanje svakodnevnih aktivnosti pojedinca te smanjiti njegovu kvalitetu života. Univerzalne definicije kvalitete života nema, no mnogi autori slažu se da je ona subjektivni doživljaj i osjećaj pojedinca gledan kroz više dimenzija njegovog života od kojih se najčešće spominju fizičko, materijalno, socijalno i emotivno stanje te osobni razvoj i aktivnost pojedinca. Migrena se opisuje kao čest, multifaktorski, onesposobljavajući neurovaskularni poremećaj koji u svijetu zahvaća 15 do 18% ženske populacije te 6% muške populacije. Karakterizirana je pulsirajućom, jednostranom glavoboljom srednje do jakog intenziteta te popratnim simptomima kao što su mučnina, povraćanje, fotofobija i fonofobija čiji se tijek može podijeliti u četiri faze: prodromalnu fazu, auru, fazu glavobolje te postdromalnu fazu, takozvani “migrenski mamurluk”. Dvije su glavne kategorije migrene: migrena bez aure te migrena s aurom koje se, kako sama imena kažu, razlikuju u postojanju, odnosno odsustvu aure - seriji senzornih smetnji koje se pojavljuju prije napadaja same glavobolje. Farmakološka terapija migrene sastoji se od akutne terapije i profilakse. Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti koliki utjecaj imaju migrene na kvalitetu života oboljelog fokusirajući se na to koliko često migrene limitiraju sposobnost pojedinca za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, aktivnosti vezanih uz posao ili školovanje, kako migrene utječu na odnose s bližnjima i kolegama te emocionalni status oboljelog, odnosno na to kako se zapravo osjećaju u vezi svojih migrena. Rezultati su pokazali da migrene vrlo često limitiraju sposobnost pojedinca za obavljanje svakodnevnih aktivnosti te aktivnosti vezanih uz posao i školovanje. Također su pokazali da migrena ima negativni utjecaj na odnose pojedinca s obitelji, prijateljima i kolegama te da je vrlo zamorno i frustrirajuće živjeti s ovim poremećajem.