Naslov Tržište rada u Republici Hrvatskoj u uvjetima recesije
Autor Kristina Čule
Mentor Nela Vlahinić Lenz (mentor)
Član povjerenstva Anica Hunjet (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Goran Kozina (član povjerenstva)
Član povjerenstva Nela Vlahinić Lenz (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Sjever (Sveučilišni centar Varaždin) (Odjel za ekonomiju) Koprivnica
Datum i država obrane 2015-04-02, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija Makroekonomija
Sažetak Nakon skromnog rasta krajem 2008. godine uslijedio je trajniji pad
gospodarske aktivnosti zaustavljanjem rasta, značajnim smanjenjem
proizvodnje i potrošnje, te padom BDP-a. Hrvatsko gospodarstvo još uvijek
se bori s recesijom i sve lošijim uvjetima na tržištu rada. Jedan od važnih
razloga nezaposlenosti je i gospodarska kriza koja se manifestira
smanjenjem robnog izvoza, fizičkog opsega proizvodnje, fizičkog opsega
građevinskih radova, smanjenjem prometa u trgovinama na malo, a što
naposljetku rezultira i smanjenjem realnog BDP-a.
Kretanja na tržištu rada kao rezultat globalne recesije karakterizirana su
smanjenjem aktivnosti radne snage, smanjenjem broja zaposlenosti te
porastom broja nezaposlenih osoba. Mogućnosti tržišta rada su u Hrvatskoj „
neiskorištene“, dijelom zbog toga što mirovinski sustav potiče ljude na rani
odlazak s tržišta rada, a dijelom i stoga što sustav socijalne zaštite
destimulira zapošljavanje. Većina dugotrajno nezaposlenih su siromašni, i s
tim povezano socijalno isključeni što ih prisiljava na trajan ostanak u sustavu
socijalne skrbi. Hrvatska se suočava s još jednim problemom a to je
konstantno usporavanje stope porasta ukupnog stanovništva što je
posljedica relativno niske razine prirodnog prirasta stanovništva i nepovoljnih
trendova migracija.
U Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika, od toga 2.066.335 muškaraca i
2.218.554 žena. U usporedbi s 2001. godinom (4.437.460 stanovnika) u
Hrvatskoj živi oko 152.571 stanovnik manje, odnosno 3,5%. Proteklih 50
godina prosječna starost stanovništva porasla je za gotovo 10 godina (s 32,5
u 1961. na 41,7 u 2011.) što je posljedica dugogodišnjeg pada nataliteta te
porasta očekivanog trajanja života. U popisu 2011. godine broj stanovnika starih od 65 i više godina prvi je put premašio broj mladih od 0 -14 godina.
Udio osoba starih 65 i više godina iznosio je 17,7%, a udio mladih od 0-14
godina 15,2%. Također, uočava se porast broja osoba vrlo visoke životne
dobi, na primjer udio stanovništva starog od 80 i više godina 2011. iznosio je
3,9%, dok je 1953. iznosio 0,8%. "Demografska starost nastaje kada je
stanovništvo starije u prosjeku od 30 godina. Hrvatska je to nadmašila za 12
godina". Uzroci nastalog prirodnog smanjenja stanovništva su: rat koji je
povećao mortalitet, iseljavanje ljudi povezano s ratnim prilikama, povećanje
nezaposlenosti i privredna recesija.
Sažetak (engleski) After modest growth in late 2008. of the year followed by a more prolonged
downturn in economic activity stop growth, a significant reduction of
production and consumption, as well as a fall in GDP. The Croatian economy
is still struggling with the recession and all the worst conditions in the labour
market. One of the important causes of unemployment and economic crisis,
which is manifested by a decrease in the export of goods, physical
production, the physical volume of construction works, by reducing traffic in
the shops a little, but that ultimately leads to and through the reduction in real
GDP.
Trends in the labour market as a result of the global economic downturn
characterized as a decrease in the activity of the labour force, population
decline in employment and rise in unemployment. The state of the labor
market in Croatia "unused", partly due to the fact that mirovisnki system
encourages people to work early exit from the labour market, and partly
because the system of social protection destimulira employment. Most long
unemployed and the poor and socially excluded, forcing them on a long term
stay in the social security system. Croatia is faced with another problem and
that is constantly a slowdown in the growth of the total population that is a
consequence oft he relatively low level of natural population growth and
adverse trends of migration.
In Croatia lives 4.284.889 residents from 2.066.335 men and 2.218.554
woman. In comparison with 2001. year (4.437.460 inhabitants) in Croatia has
a population of about 152.571 resident less, respectively, 3.5%. The last 50
years, the average age of the population increased by almost 10 years (from
32.5 in 1961. 41.7 in 2011) that is the result of years of declining fertility and
rising life expectancy. In the list of 2011. the number of residents 65 years old
and older, for the first time exceeded the number of adolescents aged 0 -14 years. The percentage of persons 65 years old and over, 17.7%, and the
proportion of adolescents aged 0 to 14 years by 15.2%.In addition, it was
evident the increase in the number of very high age, for example. the
proportion of the population of the old 80 years or more, 2011. 3.9%, while in
1953. was 0.8%. "Demographic ageing occurs when the population is older
on average 30 years. Croatia is exceeded for 12 years." Causes of natural
population loss: war, which increased the death rate, emigration people
associated with military cases, increasing unemployment and economic
recession.
Ključne riječi
Recesija
Zaposlenost
Nezaposlenost
Republika Hrvatska
Tržište rada
Ključne riječi (engleski)
Recession
Employment
Unemployment
the Republic of Croatia
the labour Market
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:122:950151
Studijski program Naziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Turizam i Međunarodna trgovina Smjer: Turizam i Međunarodna trgovina Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra poslovne ekonomije (mag. oec.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Zatvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2016-02-05 14:56:59