Autonomija proizlazi od grčke riječi "Autonomia" ili sloboda življenja po vlastitim zakonima. Samokontrola i autonomija nisu zajamčene kad ljudi stare i kad im je potrebna pomoć drugih, osobito kod osoba u institucijama. Sama pravila, kućni red te nadzor osoblja mogu utjecati na slabljenje autonomije kod starijih osoba. Cilj ovog rada jest prikazati kakav utjecaj imaju kontrola i utjecaj drugih na zadovoljstvo starenja, kako se osobe starije dobi nose s gubitkom autonomije, te u kojoj mjeri napuštanje osobnih rituala te slobode volje utječe na samostalnost i odlučivanje osobe. U istraživanju su sudjelovala 102 ispitanika koji su korisnici četiriju domova za starije i nemoćne osobe. Istraživanje je provedeno pomoću ankete koja se sastoji od 14 pitanja. Prva tri pitanja su sociodemografskog tipa, zatim slijede pitanja o samostalnom obavljanju aktivnosti korisnika, jesu li samostalno došli u instituciju te kako su se prilagodili na život u domu i koliko su očuvali obavljanje rituala koje su provodili kod kuće; to pitanje sastojalo se od 6 potpitanja kod kojih su označavali koji ritual su zadržali dolaskom u dom, a koji nisu. Nadalje, ispitivala se komunikacija korisnika domova sa osobljem, te njihova spremnost da kažu kad im se nešto ne sviđa. Na kraju su tri pitanja u kojem daju svoj stav o postojanju kućnog reda i pravila u domovima, te njihova percepcija nadzora od strane osoblja i zadovoljstvo starenjem u instituciji. Postavljene su tri hipoteze. Istraživanje nije pokazalo značajnu razliku kako kod starijih institucionaliziranih osoba dolazi do gubitka autonomije, no u institucijama je moguće zadržati mali broj rituala koji su se provodili kod kuće, što ometa samostalnost osobe starije dobi. Hipoteza koja govori kako kontrola i utjecaj drugih imaju negativan utjecaj na zadovoljstvo starenja, nije potvrđena.