Zdravstvena skrb u svojoj se suverenosti te mogućnostima u liječenju raznih i ozbiljnih bolesti suočava sa mikroorganizmima koji svojim djelovanjem ugrožavaju zdravlje i sigurnost pacijenata. Unatoč značajnom napretku i uspjehu, brojni su mikroorganizmi otporni na postojeće antimikrobne lijekove te imaju sposobnost preživljavanja i prilagodbe na nove okolinske uvjete. Infekcije nastale u zdravstvenim ustanovama i koje su povezane sa zdravstvenom skrbi pogađaju velik broj ljudi na svjetskoj razini. Za njihovo izbjegavanje i suzbijanje potrebno je provoditi preventivne mjere jer predstavljaju opterećenje i štetni događaji za pacijente te postaju globalni javnozdravstveni problem. Visokorizični uvjeti za nastanak hospitalnih infekcija su jedinice intenzivnog liječenja, invazivni dijagnostički i terapijski postupci. Najčešće intrahospitalne infekcije povezuju se s multirezistentnim bakterijama i manifestiraju se kroz infekcije krvotoka, urinarnog trakta, respiratorne i postoperativne infekcije. Uzročnik brojnih bolničkih infekcija, odnosno infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi je meticilin rezistentni Staphylococcus aureus (MRSA). Svjetska zdravstvena organizacija i Europski centar za kontrolu bolesti kontinuirano promiču provođenje standardnih preventivnih mjera u sprečavanju nastanka i širenju infekcija među bolesnicima i zdravstvenim osobljem. Najučinkovitija mjera prevencije je higijena ruku prema utvrđenim standardima i protokolima i korištenje sredstava osobne zaštite te mjere izolacije izvora infekcije i zaštitne izolacije visokorizičnih bolesnika. Uloga visokoeducirane medicinske sestre očituje se u prepoznavanju znakova infekcije i promicanju mjera prevencije među svim zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima na bolničkim odjelima, bolesnicima i posjetiteljima kroz edukaciju i visoke standarde higijene.