Naslov Prihvaćanje vlastite smrtnosti kod medicinskih sestara na palijativnom odjelu Naslov (engleski) Accepting self-mortality by nurses in palliative care Autor Iva Vujasin Mentor Marijana Neuberg (mentor)Član povjerenstva Ivana Živoder (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Marijana Neuberg (član povjerenstva)Član povjerenstva Valentina Novak (član povjerenstva) Ustanova koja je dodijelila Sveučilište Sjever Datum i država obrane 2020-09-28, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Sažetak Cilj rada je ispitati mišljenje medicinskih sestara/tehničara o njihovom doživljaju smrti i umiranja i prihvaćanja vlastite smrtnosti.
Ispitanici i metode: Kao instrument istraživanja korišten je prilagođeni upitnik Death Attitude Profile – Revised (DAP-R) čiji su autori Wong, Reker i Gesser. Upitnik se sastoji od različitih stavova koje medicinske sestre/tehničari zauzimaju prema smrti. Taj upitnik je zasnovan na samoprocjeni, a sadrži 20 tvrdnji podijeljenih u četiri subskale.
Rezultati: Medicinske sestre više vjeruju da će nakon smrti biti na nebu, više očekuju da će nakon smrti sresti osobe koje vole, više od medicinskih tehničara gledaju na smrt kao tranziciju u vječno i blagoslovljeno mjesto; više od medicinskih tehničara vjeruju u zagrobni život i očekuju novi život poslije smrti, te više zamišljaju smrt kao mjesto potpunog zadovoljstva. Sudionici sa srednjoškolskom naobrazbom usmjerenja medicinska sestra-medicinski tehničar više od prvostupnika i magistara sestrinstva smatraju da je smrt oslobođenje od boli i patnje. Prvostupnici sestrinstva najmanje razmišljaju o smrti, pa možemo zaključiti da osjećaju veći strah od smrti u odnosu na ispitanike srednje stručne spreme i ispitanike visokog stupnja obrazovanja.
Vjerovanje u zagrobni život povezano je s religioznošću i duhovnošću. Provedeno istraživanje ukazuje da se žene značajno više smatraju religioznima, nego što to čine muškarci, što znači da medicinske sestre bolje prihvaćaju i doživljavaju vlastito umiranje i smrt od medicinskih tehničara. Moglo bi se povezati da sudionici sa srednjoškolskom naobrazbom procjenjuju značajno manje religioznim u odnosu na ispitanike s višom ili visokom. Budući da je iskustvo života poslije smrti nepoznanica svima koji su živi i ne može se nikakvom znanstvenom metodom istražiti, ostaje samo dimenzija nadanja, odnosno vjerovanja, koja na neki način umanjuje strah od ništavila, tj. nepostojanja.
Možemo zaključiti da umiranje i smrt nemaju svoje odgovarajuće mjesto u društvenom shvaćanju, te sve više bivaju zanemareni i potisnuti. Unatoč čudnovatim medicinskim otkrićima i dostignućima smrt ipak izmiče ljudskom nadzoru. Uobičajeno je razmišljanje da se smrt događa nekom drugom, upravo zato ljudi u većini slučajeva izbjegavaju govoriti o njoj smatrajući je neizbježnom stvarnošću tek neke daleke budućnosti.
Sažetak (engleski) Aim: To question the attitude of nurses /medical technicians about their experience of death and dying and accepting their own mortality.
Data subjects and methods: The instrument of the questionnaire was the adapted questionnaire Death Attitude Profile-Revised (DAP-R) whose authors are Wong, Reker and Gesser. The questionnaire consists of different attitudes that nurses /medical technicians take toward death. The questionnaire was based on self assessment and it consists of 20 attitudes divided into four subscales.
Results: Nurses significantly more believe that they will be in heaven, that they will reunite with people they love, significantly more than medical technicians take death as the transition into an eternal and blessed place; significantly more than medical technicians believe in afterlife and expect a new life after death and significantly more think about death as the place of an ultimate pleasure. Respondents with secondary education, nurses-medical technicians considerably more than bachelors and masters of nursing believe that death is deliverance from pain and suffering. Bachelors of nursing distinctively the least try not to think about death, in other words they suffer much bigger fear from death in relation to respondents with secondary education and the ones with a university degree.
The belief in afterlife is connected with religiosity and spirituality. This research indicated that women consider themselves considerably more religious than men, meaning that nurses much better accept and experience their own dying and death than medical technicians. It is clear that respondents with secondary education judge themselves significantly less religious regarding respondents with higher (college) or university education. Considering that the experience of a life after death is unknown to everyone who is alive and can not be investigated by any scientific method, it only leaves the dimension of hoping,that is believing which in a way reduces the fear from nothingness,that is nonexistence.
We can conclude that dying and death do not have an appropriate place in the social perception and are becoming more and more neglected and suppressed. Despite amazing medical findings and achievements, death slips away to a human supervision. It is a common mindset that death happens to somebody else and that is the reason why, in many cases, people avoid to talk about it thinking that death is an inevitable reality of a distant future.
Ključne riječi
medicinska sestra
smrt
umiranje
vjerovanje
Ključne riječi (engleski)
a nurse
death
dying
believing
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:122:422504 Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2020-11-16 08:34:57
