Sažetak | Mediji su tvorci mišljenja i stavova javnosti i zato je vrlo bitno na koji način i koje informacije nam serviraju. Jesu li u fokusu vijesti i informacije o samim migrantima, njihovim zemljama, ratnim i ekonomskim okolnostima zbog kojih su prisiljeni na migraciju, ili pak o mogućim terorističkim napadima, fizičkim napadima i silovanjima, porastu nezaposlenosti? Upravo vijesti navedene uz posljednje moguće događaje bude strah javnosti. Ovaj diplomski rad analizom medijskog sadržaja dijeljenog na YouTube platformi, Forumu, Facebooku, Twitteru i Instagramu istražuje u kojoj se mjeri izvještavanje o migrantima temelji na negativnim, odnosno pozitivnim predrasudama uzimajući u obzir identitetski, kulturološki, sigurnosni i religijski faktor. U istraživanju smo nastojali odgovoriti na pitanje jesu li kroz medijski diskurs konstruirane dominantne predrasude o migrantima koji su došli u Europu. Kvalitativnom metodom diskurzivne analize odabrali smo članke s različitih medijskih platformi i komentare na te članke u kojima smo proveli analizu sadržaja. Istraživanje je pokazalo da se negativno izvještava o migrantima, izbjeglicma i migrantskoj krizi. U najvećem broju prikazuje ih se u negativnom kontekstu, pa se na taj način potiču strahovi, a analizom komentara čitatelja vidimo kako su ti strahovi već prisutni; poput straha od terorizma, na osnovu sigurnosnih čimbenika; straha od ugroze europske kulture i identiteta, te također stavove kako zbog kulturnih i religijskih razloga integracija migranata u Europska društva neće biti moguća, niti je željena od strane Europe. Ogleda se to u sadržaju analiziranih komentara čitatelja gdje se višestruko povećava broj negativnih komentara koji vrijeđaju, čak i onih komentara koji sadrže elemente javnog poticanja na nasilje ili mržnju. |