Naslov Suicidalnost u Međimurskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Autor Katija Palačić
Mentor Andreja Bogdan (mentor)
Član povjerenstva Andreja Brajša-Žganec
Član povjerenstva Andreja Bogdan
Član povjerenstva Melita Sajko
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Sjever (Sveučilišni centar Varaždin) (Odjel za sestrinstvo) Koprivnica
Datum i država obrane 2015-11-24, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita Socijalna medicina
Sažetak Riječ „suicid“ dolazi od latinske riječi sui caedere, što znači ubiti se. Dakle, označava čin
svjesnog i namjernog oduzimanja života samome sebi.
Ervin Stengel objašnjava da je suicid oblik ponašanja u trenutku teške životne krize, odgovor
na poremećenu globalnu komunikaciju, a osoba ga vidi kao izlaz iz realne egzistencionalne
krize. Istodobno suicid je i apel upravljen bližnjem društvu u kojem se isprepliće poziv za
pomoći, težnja za okončanjem teške duševne boli, tj. ambivalentnost suicidalne osobe za život i
smrt.
Medicinski gledano, suicid je čin koji je proizašao iz poremećaja vitalnog nagona
samoodržanja, koji se smatra u čovjeka najjačim hijerarhijskim nagonom. Na taj način gledano
suicid se može smatrati poremećajem osnovnog nagona pa samim time dobiva patološku
konotaciju [1].
Epidemiološki podaci ukazuju na opći trend povećanja stope suicidalnosti u svijetu i u
Hrvatskoj, pa samoubojstva spadaju u prioritetni javnozdravstveni problem u Republici
Hrvatskoj. Statistički podaci o samoubojstvu temelje se uglavnom na potvrdama o smrti i
izvješćima mrtvozornika, pa su oni sa velikom vjerojatnošću podcijenjeni. Čak i uz takve
podatke, samoubojstvo je među prvih deset uzroka smrti. Na samoubojstvo se odnosi 30% smrti
među studentima i 10% smrti ljudi u dobi između 25 i 34 godine života. Više od 70% osoba koje
izvrše samoubojstvo su u dobi iznad 40 godina života, a učestalost jako raste u onih iznad 60,
naročito u muškaraca.
Provedena je meta analiza podataka dobivenih od HZZJZ Međimurske i Dubrovačkoneretvanske
županije za godine od 2006. do 2010. u svrhu kvantitativnog uspoređivanja
podataka o stopi suicidalnosti (na 100 000) u te dvije spomenute županije. Cilj je utvrditi u kojoj
županiji je stopa suicidalnosti viša, te gdje bi se trebale pojačati preventivne mjere, raditi na
većem prosvjećivanju društva u pravilnom pristupu suicidalnoj osobi i prepoznavanju
presuicidalnog sindroma u svrhu osvješćivanja da suicid nije individualni problem, već problem
društva i da svaki spriječeni suicid treba smatrati kao ogroman uspjeh.
Sažetak (engleski) The word „suicide“ comes from a latin word sui caedere, which means to kill yourself,
therefore it stands for conscious and deliberate way of taking your own life.
Ervin Stengel explains that suicide is a way of behaviour at a point in someones life when a
person goes through a heavy life crisis, that it is a response to disrupted global communication
and it is the only way out of real existential crisis for that person. At the same time, suicide is an
appeal to the closest society in which we see a cry for help, a need too end heavy mental pain,
ambivalence of the person towards life or death.
From a medical point of view, suicide is an act which is a result of a disrupted vital instinct to
self-maintenance, which is considered to be the strongest hierarchy instinct in a human being. In
that way suicide can be considered a disrupt of a basic instinct, therefore gets a pathological
connotation [1].
Epidemiological data shows a general trend of increasing rate of suicides in the world, as
well as in Croatia. Therefore, suicides are considered a priority public health problem in
Republic of Croatia. Suicide statistics are based on death confirmations and coroner reports so
there is a big possibility they are underestimated. Even with that data, suicide is one of the first
ten reasons for death. Suicide is a reason for 30% of deaths among students and 10% of deaths
among people aged 25-34. More than 70% of people who commit suicide are over 40 years old,
and the number is growing for those over 60, especially men.
There was a meta-anlysis conducted from data received from HZZJZ for the County of
Međimurje and County of Dubrovačko-neretvanska for the period of time between 2006-2010
with a purpose of quantitative comparison of suicide rate data (of 100 000) in those two counties.
The goal is to determine which county has a higher rate of suicides and where the precaution
measurements should be reinforced through larger enlightenment of the society on how to
correctly approach a suicidal person, as well as how to recognize a presuicidal sindrome. To
raise awerness that suicide is not a personal problem but a socitey problem and that every
prevented suicide should be considered a great success.
Ključne riječi
suicid
stopa suicida
meta analiza
statistički podaci
prevencija
Ključne riječi (engleski)
suicide
suicide rate
meta-analysis
statistics
prevention
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:122:679078
Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta studija: stručni Stupanj studija: stručni Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Zatvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2016-03-16 15:53:37