Sažetak | Astma se, kao multifaktorijalna kronična bolest bronha, očituje nizom specifične kliničke
simptomatologije što daje zaokruženu sliku patofiziološkog mehanizma opstruktivnih
poremećaja. Patogenetski je astma obilježena reverzibilnom opstrukcijom bronha. Uzroci te
opstrukcije su spazam glatkih mišića bronhalne stjenke,edem bronhalne sluznice,upala bronha
i prekomjerno izlučivanje sluzi u bronhalni lumen. Za nastup astme odgovorni su i genetski
čimbenici, faktori i medijatori upale i okolinski faktori. Etiološka raznolikost te niz faktora
rizika i okidača astme omogućavaju svojevrsnu predikciju svih njenih kliničkih oblika (od
blagih kliničkih slika do astmatskog statusa kao hitnog sestrinskog stanja). Iscrpna obiteljska
anamneza, temeljit fizikalni pregled i niz laboratorijskih obrada utiru put ka brzoj i
kvalitetnom terapijskom djelovanju na astmu. U holističkom terapijskom tretmanu veliku
ulogu imaju medicinske sestre koje svojim logičkim i sustavnim pristupom rješavaju
probleme sa područja zdravstvene njege i sestrinskih aspekata zdravstveno odgojnog rada sa
predškolskom djecom i roditeljima djece oboljele od bronhalne astme. Procjena djetetova
stanja uključuje sestrinsku anamnezu (postojanje alergija, kojim se lijekovima do napadaja
koristilo), koje od lijekova sada rabi, kakvo je njihovo djelovanje, djelovanje lijekova na
druge lijekove koje uzima, procjena unosa tekućine i eliminacije. Kao i u svakoj kroničnoj
bolesti, tako i u astmi, osnovni preduvjet za uspješno liječenje ili bolje rečenu “kontrolu” nije
samo primjena lijekova, već je bitna i edukacija kao i točna prava informacija. Zato postoje i
astma škola kao oblik edukacije i osposobljavanja djece za normalan život. Astma se više od
10 godina dijagnosticira i liječi na osnovu internacionalnih smjernica koje su obuhvaćene u
Globalnoj inicijativi za astmu sa ciljem da se u svim zemljama usvoji jedinstven način
dijagnostike i liječenja koji će garantirati uspjeh. Ove smjernice definiraju “šest koraka” u
programu liječenja od kojih se kao prvi navodi “edukacija bolesnika sa ciljem da se uspostavi
partnerski odnos u vođenju bolesti”. U našoj zemlji 1998. godine objavljene su nacionalne
smjernice za dijagnosticiranje i liječenje astme u odraslih, a 2000 godina smjernice za astmu u
dječjem uzrastu (prema Ministarstvu zdravstva RH).
U liječenju astme možemo se poslužiti osnovnim načelima zdravstvene njege koji donose
zadovoljavanje osnovnih bolesnikovih potreba pri čemu je potrebno imati u vidu bolesnikovu
dob, kulturno okruženje, tjelesno i duševno stanje te kognitivne sposobnosti. |