Skrb za odrasle osobe s mentalnim poremećajima složen je zadatak te iziskuje uključenost i dobru suradnju djelatnosti socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite, kroz sve razine skrbi. Smještaj osoba s mentalnim poremećajima u ustanove trajnog tipa u prošlosti je bio iznimno popularan, što zbog stigme koju sa sobom nosi psihička bolest, što zbog slabe organizacije sustava vaninstitucijske brige. Iako je trend trajnog smještaja u padu te se sve više okreće deinstitucionalizaciji korisnika i dalje je velik broj korisnika smješten u domovima za odrasle osobe te drugim sličnim ustanovama. S obzirom na velik broj korisnika trajnog smještaja i situaciju na tržištu rada, koja govori u prilog nedostatku radnika u gotovo svim djelatnostima, a naročito zdravstvenoj i socijalnoj, nameće se pitanje organizacije rada u domovima za odrasle osobe. Pitanje organizacije rada posebno se ističe prilikom pojave infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi u domovima za odrasle osobe te sa sobom nosi mnogobrojne izazove. Cilj rada je prikazati na koji način je organizirano funkcioniranje jednog doma za odrasle osobe te izazove s kojima se osoblje susreće prilikom pojave zaraznih bolesti, s obzirom na strukturu korisnika koju zbrinjava. Iz podataka dobivenih ovim istraživanjem, vidljivo je da u Domu boravi svega 26% korisnika isključivo s dijagnozom mentalnog poremećaja, dok ostatak korisnika boluje i od drugih, somatskih bolesti. Također, dobna struktura korisnika govori u prilog starijoj populaciji, s obzirom da je 52% korisnika starije od 65 godina te je od ukupnog broja korisnika, njih 42% potpuno ovisno o tuđoj njezi i pomoći. Što se tiče pojave zaraznih bolesti u Domu, pregledom petogodišnjih izvješća, vidljivo je da su najčešće infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi bile prisutne kod korisnika koji su u Dom vraćeni nakon bolničkog liječenja te je velik broj korisnika u posljednje dvije godine bio izložen i zaražen SARS-CoV-2, pri čemu je prisutan i značajan mortalitet korisnika. Naročit problem u pružanju adekvatne zdravstvene skrbi jest nedostatak zdravstvenog i drugog osoblja, s obzirom da se broj zaposlenika kreira temeljem Pravilnika koji ustanovu klasificira kao dom za odrasle osobe s mentalnim oštećenjem, zanemarujući druga oboljenja i stanja kojima su korisnici podložni. Uloga visokoeducirane magistre sestrinstva u domu za odrasle osobe, a u svrhu prevencije infekcija, jest sustavna kontrola metoda i postupaka rada zdravstvenih i pomoćnih djelatnika, zatim edukacija o suzbijanju i kontroli infekcija te važnost uočavanja njihovih pojava i prijava svake sumnje.