Sažetak | Potreba za kretanjem je osnovna ljudska potreba, do danas je zabilježeno 7201
(1,68%) trajno ograničeno pokretnih osoba uz pomoć invalidskih kolica u Republici
Hrvatskoj. Paraplegija je posljedica spinalne ozljede u torakalnom, lumbalnom i
sakralnom djelu kralješnice. S obzirom na razinu ozljede razlikujemo više vrsta
paraplegije: T1-T6 potpuna paraplegija s gubitkom funkcije ispod srednjeg djela prsa
T6-T12 potpuna paraplegija s gubitkom motoričke funkcije ispod struka
L1-L3 potpuna paraplegija s gubitkom funkcije nogu i zdjelice
L3-L4, S1-S5 djelomična paraplegija s gubitkom motoričke funkcije
dijelova nogu i stopala
Iako živimo u modernom dobu, društvo još uvijek pokazuje tendenciju segregacije i
izolacije osoba s invaliditetom. S obzirom na zastupljenost osoba s invaliditetom
sestra u zajednici zalaže se zajedno sa suradnicima u svim razinama prevencije
(primarna, sekundarna, tercijarna). Osobe s paraplegijom suočene su brojnim
preprekama, arhitektonskim, na poslu, edukativnim, kulturološkim, osobnim, što
zahtjeva adekvatnu edukaciju medicinske sestre i kompetencije koje joj omogućuju
pozitivnu interakciju i otvorenu komunikaciju sestra-korisnik da bi premostila
određene prepreke. Sestra u zajednici zauzima određene uloge u radu s korisnikom
(uloga praktičarke, učiteljice i odgojiteljice, savjetnice, zastupnice prava, case
manager-a, vođe, zastupnice promjena), a koja će biti najistaknutija ovisi o
potrebama korisnika.
Koristeći se prikupljenim podacima medicinska sestra definira sestrinsku dijagnozu
za korisnikov problem, znamo da postoji više definicija sestrinske dijagnoze, ali
zajedničko im je: da se odnose na korisnikov problem, obuhvaćaju zdravstvene
probleme u zdravlju i bolesti, odnose se na stanja koja medicinska sestra smije i
ovlaštena je zbrinjavati, proizlaze kao zaključak izveden iz analize podataka, kratka i
sažeta tvrdnja, odnose se na psihičko i fizičko stanje korisnika, moraju biti provjerene
s korisnikom uvijek kada je to moguće. Neke od sestrinskih dijagnoza kod osoba s
paraplegijom su: anksioznost, dekubitus, opstipacija, totalna inkontinencija, dijareja,
visok rizik za dekubitus, visok rizik za infekcije, smanjena mogućnost brige o sebi,
smanjeno podnošenje napora, kronična bol, socijalna izolacija, promjena u body
image-u.
Da bi korisnik imao kvalitetan i ispunjen život s obzirom na poteškoće, vještine i
znanja koja su mu potrebna ostvaruje edukacijom i svaka medicinska sestra koja
educira korisnika može biti ponosna na svoj posao jer je uvelike doprinijela kvaliteti
života korisnika i njegovoj samostalnosti. |