Sažetak | Suicid se najčešće definira kao dobrovoljno ili namjerno samouništenje. Smatra se da je
stopa suicida porasla za 60 % u posljednjih 50 godina. Najčešći način počinjenja suicida je
vješanje i jednako je zastupljen u oba spola. Kod muškraca su češća samoubojstva vatrenim
oružjem, dok žene najčešće biraju predoziranje. Kao čimbenici rizika najčešće se navode
muški spol, starija životna dob (više od 65 godina), udovci, nezaposlene osobe, postojanje
duševne bolesti. Također se navode prethodni pokušaji samoubojstva, trenutne suicidalne
misli, društvna izolacija,a veoma je bitan komorbiditet sa nekog drugom bolesti (depresijom,
shizofrenijom). Biološki čimbenici veoma su važni i razlog što se suicidalnost češće
pojavljuje u određenim populacijama. Važno je promatrati i koncentraciju kolesterola i
serotonina. Suicidalno ponašanje može se objasniti i putem modela dijateza-stres u kojem
dolazi do interakcije psihijatrijskih, psiholoških i bioloških čimbenika s ranim traumatskim
iskustvom. Psihijatrijski poremećaji utječu na razvoj suicidalnosti, osobito bipolarni afektivni
poremećaj (BAP), ovisnost o alkoholu i depresija. Kod suicidalnih bolesnika često osoba uz
dijagnozu osnovnog poremećaja ima elemente za dijagnozu još jednog ili više poremećaja te
je stoga potrebno u postavljanje osnovne dijagnoze procijeniti i postojanje eventualnog
komorbiditeta. Alkoholizam i zlouporaba droga najčešće su psihijatrijske bolesti i među
vodećim uzrocima smrtnosti. Osobe sa shizofrenijom također su pod povećanim rizikom za
suicidalno ponašanje. Učestalost pokušaja samoubojstva procjenjuje se na 25-50%.
Suicidalnost je izrazito velik javnozdravstveni problem te je prevencija od velike važnosti, a
podijeljena je na primarnu, sekundarnu tercijarnu razinu. Prevenciji suicida može se pristupiti
na dva načina: prevencija usmjerena na visokorizičnu skupinu ili na cijelu populaciju. Ovisno
o dijagnozi i etiologiji, potrebno je kontinuirano voditi brigu i spriječiti pokušaj suicida. Svaki
pokušaj, čak i prijetnju, treba shvatiti vrlo ozbiljno. Najčešće sestrinske dijagnoze kod
suicidalnih bolesnika su visok rizik za samoubojstvo i visok rizik za samoozljeđivanje. |