Značenje pojma kultura mijenjalo se kroz povijest. Brojni autori iznosili su različite definicije, a jednu od temeljnih dao je Edward Burnett Tylor. Prema njemu, kultura ili civilizacija podrazumijevaju znanja, vjerovanja, umjetnost, zakon, običaje i druge elemente koje je čovjek stekao kao dio društva. Velik broj različitih skupina dovodi do sukoba u kojima se profiliraju dominantne kulture i subkulture. Subkultura obuhvaća dio društva koji se svojim karakteristikama razlikuje od dominantne većine i njezina ustaljenog načina ponašanja. Nastanak takvih skupina uvjetovan je utjecajem prijašnjih ili drugih kultura, političkim odabirom ili obrazovanjem, socioekonomskim i drugim prilikama. Prve teorije o subkulturama spominju se u radovima Čikaške škole, dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća, dok su sociološka istraživanja u Republici Hrvatskoj kasnila za ostatkom svijeta. Iznimno proučavana subkulturna skupina su nogometni navijači. Okupljaju se oko sporta koji je od svojih početaka pod utjecajem globalizacije i kapitalizma doživio znatne promjene. Na temelju privrženosti nogometnom klubu ljudi stvaraju vlastiti identitet koji ih kao pojedince ili skupinu razlikuje od ostalih. Prvi oblici nogometnog navijaštva pojavili su se tijekom 15. i 16. stoljeća u Firenci. Navijači, većinom mlađi pripadnici, po iskazivanju interesa, emocijama i većem angažmanu razlikuju se od obične sportske publike. U stvaranju identiteta koriste transparente, pjesme, himne, dresove, zastave i dr., a ponekad sebe stavljaju iznad kluba. U Hrvatskoj su navijačke skupine preuzimale elemente drugih subkulturnih skupina, a utjecaj su vršili i mediji. Na ovome području ističu se Torcida i Bad Blue Boysi kao najvažnije i najveće skupine. U sklopu navijačkih skupina pojavljuje se fenomen huliganizma koji svoje korijene, također, ima u dalekoj prošlosti. Huligani su ekstremniji i buntovniji, a nasiljem potvrđuju svoju pripadnost. U Hrvatskoj se počeci huliganizma vežu uz nacionalizam te sukobe na etničkoj i političkoj razini što je rezultat odnosa u Jugoslaviji. Danas su navijači konzervativne orijentacije, a karakterizira ih šovinističko, rasističko i slično ponašanje. U sklopu rada provedena je anketa čiji je cilj bio dobiti mišljenje javnosti o hrvatskim navijačkim skupinama. Očekivani rezultati prikazuju kako se gotovo svi anketirani ne smatraju dijelom neke navijačke skupine, već svojim ponašanjem na stadionima te praćenjem nogometnih zbivanja pripadaju običnoj sportskoj publici.